Još prije nekoliko mjeseci Grabar-Kitarović slovila je kao apsolutni favorit i najpopularnija političarka u Hrvatskoj i izgledalo je kako su šanse da ne ovjeri radnu knjižicu na Pantovčaku za još pet godine skoro nemoguće. Ali pojavom Miroslava Škore te objedinjavanjem liberala i socijaldemokrata oko Zorana Milanovića njezin se rejting počeo smanjivati iz mjeseca u mjesec

Finale predsjedničkih izbora dovelo je hrvatsku politiku u situaciju koja nalikuje izvođenju jedanaesteraca na svjetskom nogometnom prvenstvu. Tko će, naime, naciljati za ulazak u drugi krug te koji će od trojice najskupljih igrača na kraju zavezati predsjedničku lentu i prisegnuti Republici Hrvatskoj na vjernost u sljedećem petogodišnjem mandatu? Najveće šanse i po istraživanjima javnog mišljenja i po stručnim sudovima poznatih političkih analitičara i dalje ima Kolinda Grabar-Kitarović, aktualna predsjednica koja se grčevito bori za svaki glas, ali razlika između njezine izmjerene popularnosti i one drugih snažnih imena Zorana Milanovića i Miroslava Škore sve je manja.

Zatvorski kolači

Po nekim istraživanjima, kada se u obzir uzme statistička pogreška koje ima svako istraživanje rejting agencija, sadašnja je predsjednica izjednačena s dva najbliža konkurenta, što nedjeljne izbore čini neočekivano zanimljivim i intrigantnim. Naime, još prije nekoliko mjeseci Grabar-Kitarović slovila je kao apsolutni favorit i najpopularnija političarka u Hrvatskoj i izgledalo je kako su šanse da ne ovjeri radnu knjižicu na Pantovčaku za još pet godine skoro nemoguće. Ali pojavom kandidata "lažnog" HDZ-a Miroslava Škore te objedinjavanjem liberala i socijaldemokrata oko Zorana Milanovića njezin se rejting počeo smanjivati iz mjeseca u mjesec.

Odgađanjem službene kandidature do 11. studenog Kolinda Grabar-Kitarović uspjela je, doduše, koristiti predsjedničku funkciju za neslužbenu pretkampanju, ali je dala i prostora gotovo svim konkurentima da krenu u utrku prije nje. Simbolika 11. studenog, kada je, u posve drugačijim političkim prilikama, krenula po prvi mandat, širokom krugu birača ne znači ništa jer njih, moglo bi se reći ne previše, zanima izborni program, te ponajviše osobnost i ponašanje kandidata u samoj kampanji.

Program predsjedničke kandidatkinje sažet je u sedam točaka i jasno izložen. Ali više od programa javnost se bavi dnevnim pojavnostima svakog kandidata te se dijeli oko pojedinih postupaka i izjava. Predsjednicu i kandidatkinju HDZ-a, Stranke rada i solidarnosti BM365, HSP AS i HDS-a u javnosti su mnogo više komentirali po pjevanju na rođendanu kontroverznog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, torti s državnim insignijama koju mu je poklonila i izjavi da će mu i u zatvor, bude li osuđen, nositi kolače, nego po deklarativnim izbornom programu.

Mnogi se je proglasili kraljicom gafova nakon tih izjava, a u prilog joj ne idu ni prometne nesreće u kojima je sudjelovao njezin autobus te obećanja da će Hrvati raditi za inozemne poslodavce i zarađivati plaću od osam tisuća eura mjesečno. Riječ je, kako je kasnije objašnjeno, o IT stručnjacima koji bi radili za neku izraelsku kompaniju, a takvih je možda desetak.

Poruke desnice

Zbog korištenja Hrvatske vojske u službenom dijelu izborne kampanje dobila je upozorenje Državnog izbornog povjerenstva. Pratitelji političke scene sjetili su se i njezinih izjava iz predsjedničke kampanje da će Hrvatska biti jedna od najbogatijih država na svijetu, da će u roku od nekoliko mjeseci sazvati gospodarsku konferenciju inozemnih investitora, a nije zaboravljeno ni obećanje da će preseliti predsjednički ured s Pantovčaka.

Program za ove izbore manje je konkretan i iznosi uobičajene političke poruke desnice i desnog centra. U sedam točaka programa Kolind Grabar-Kitarović inzistira na razvoju koji bi se postigao "ekonomskim osnaživanjem hrvatske obitelji", govori o brendiranju Hrvatske i njezinog identiteta i očuvanju hrvatskog jezika u školama, te utjecajnijoj vanjskoj politici i pomoći Hrvatima u BiH. Ustraje i na vraćanju arhivske građe i podataka o nestalima u Domovinskom ratu.

HDZ-ova kandidatkinja inzistira i na "hrvatskoj pravednosti" koja zapravo znači borbu protiv korupcije i jednakost svih društvenih skupina. "Hrvatska za koju se borim jest Hrvatska u kojoj svako ljudsko biće ima svoje dostojanstvo", kaže Grabar-Kitarović i spominje suradnju s civilnim udrugama u promicanju tolerancije i nenasilja.

Kolinda Grabar-Kitarović traži snaženje demokracije u Hrvatskoj. Zahtjeva uređenje popisa birača tako da se on dvaput godišnje javno objavi zbog vraćanja povjerenja građana u pravičnost izbornog sustava. Traži i izmjene izbornog zakonodavstva da bi se svima omogućilo jednako korištenje glasa, predlaže da se poveća broj preferencijalnih glasova te podržava izjašnjavanje građana o bitnim pitanjima i referendumom. "Prema institutu referenduma, kada on ne krši ustavne odredbe, treba biti otvoren", poručuje.

U izbornom programu kandidatkinja HDZ-a spominje i hrvatsku sigurnost koju povezuje s migracijama, klimatskim promjenama i brojnim sukobima. Sigurnosna pitanja povezuje s demografijom za koju tvrdi da je ključ domovinske sigurnosti. Podržava veće troškove za opremanje Hrvatske vojske, nabavu novih borbenih zrakoplova, osnaživanje granice i jačanje tajnih službi.

Kao posebnu točku svog izbornog programa, Kolinda Grabar-Kitarović naglasila je hrvatski optimizam. Prema njezinom objašnjenju, to znači "vjeru da imamo svoje mogućnosti znanje pretvoriti u stvarnost".

Prazna riječ

U izbornom programu HDZ-ove kandidatkinje spominje se i nogomet: "To je primjer da se može vratiti vjera u bolje sutra", rekla je te naglasila da vjera može biti prazna riječ ako joj u podlozi nisu rad, odgovornost, znanje i zajedništvo.

Programska načela predsjednica-kandidatkinja iznijela je na predizbornim skupovima širom zemlje, od Grobnika odakle potječe, preko gotovo svih županija, do posljednjeg predizbornog skupa najavljenog za petak u Vukovaru.

Odnos Kolinde Grabar-Kitarović prema Istri daleko je od prpošnosti koju je pokazivao kandidat Zoran Milanović ili ratobornosti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Za jednog od posljednjih boravaka u Istri, na Danima maslinovog ulja u Vodnjanu, predsjednica je objasnila da po restoranima širom svijeta ostavlja po bočicu hrvatskog ulja, dok je na središnjem predizbornom skupu u Rijeci nedavno poručila da se ne boji ni istarskog goveda.

"Moja je duša hrvatska, primorska, grobnička, sušačka, istrijanska, slavonska, dalmatinska, zagorska, hercegovačka, srednjobosanska i bosanske Posavine, i takva ću i ostati", rekla je aktualna predsjednica, koja je svoj prvi privremeni Ured još 2015. godine smjestila upravo u Pulu.

Aktualna predsjednička kampanja, koja završava u petak u ponoć, ostat će upamćena po nizu političkih gafova Kolinde Grabar-Kitarović, doskočicama Zorana Milanovića, pokušajima Miroslava Škora da s estrade dođe do Pantovčaka i Mislava Kolakušića da iz pravosuđa preuzme posao predsjednika Republike. Odlazećoj predsjednici Kolindi u borbi za novi mandat mediji nameću titulu kraljice, iako se prije radi o tome da se ona predstavlja kao domaćica koja brine o svima u svom nacionalnom domaćinstvu.

Povezane vijesti

• INTERVJU / JADRANKA KOSOR: O postignućima svog mandata predsjednica Kolinda Grabar Kitarović NEĆE MOĆI NAPISATI NI JEDNU PROSTO PROŠIRENU REČENICU
• Danas dolazi u Istru, ali.. KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ ZAOBIŠLA PULU U ŠIROKOM LUKU!
• FOTOGALERIJA / KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ U ISTARSKOM BASTIONU HDZ-a: Na glavnom trgu dočekali je brojni članovi. Osvrnula se na sinoćnju debatu i korupciju u tajnim službama. "IMAMO SLUČAJ DA SU U VSOA-i PRONEVJERENI VELIKI NOVCI"