U sklopu EU projekta Kaštelir probno će se saditi biljne vrste koje samoniklo rastu: NA ĆIĆARIJI POKUSNA SADNJA ENCIJANA

U planu su tri pokusne plohe na kojima bi se pokušalo uzgojiti tri biljne vrste, žutu sirištaru ili encijan, timijan i matičnjak. Sadit će se na području Ćićarije i to laniške općine. Činjenica da se encijan, nalazi u grbu Općine Lanišće, koja je također projektni partner, a ujedno je i zaštićena vrsta, glavni je razlog da se ga se stavi u uzgoj kako bi se spriječila devastacija prirodnih staništa zbog nekontroliranog vađenja iz prirode

Na obroncima Ćićarije raste kao samonikla biljka i strogo je zaštićena, a sada je u planu njen plantažni uzgoj. Javna ustanova Park prirode Učka, jedan od devet partnera međunarodnog projekta KAŠTELIR- Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj - od Krasa do Kvarnera, preko Brkina, Ćićarije i Istre, na pokusnim plohama smještenim na Ćićariji pokušat će staviti u uzgoj nekoliko biljnih vrsta koje samoniklo rastu u okruženju Ćićarije, među njima i žutu sirištaru.

Ljekovitost

Biljna vrsta koja je u stiliziranom obliku našla mjesto i u logotipu EU projekta, a ujedno je i vrsta u pokusu, a koju nazivaju još i encijan, lincura…, (Gentiana lutea ssp.symphyandra), ima niz ljekovitih svojstava. Činjenica da se nalazi u grbu Općine Lanišće, koja je također projektni partner, a ujedno je i zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, glavni razlog da se stavi u uzgoj kako bi se spriječila devastacija prirodnih staništa zbog nekontroliranog vađenja iz prirode. Encijan je naime od davnina poznat kao biljka, čiji je korijen ljekovit.

- Planiramo tri pokusne plohe na kojima bi pokušali uzgojiti tri biljne vrste, žutu sirištaru, timijan i matičnjak. Sadit ćemo ih na području Ćićarije i to laniške općine koja je jedan od projektnih partnera. Ideja je da pokušamo te tri biljne vrste od kojih je encijan strogo zaštićena biljka i zabranjeno je njegovo branje u prirodi, uzgojiti, te ponuditi to stečeno znanje zainteresiranom lokalnom stanovništvu koje bi se time htjelo baviti kao nekakvom osnovnom ili dopunskom djelatnošću i ostvariti dodatne prihode. Prikupili smo sjeme i dijelove podanaka encijana i oni su na Institutu za turizam i poljoprivredu u Poreču. U kontroliranim uvjetima u periodu su mirovanja dok ne počne klijanje, a onda bi se presadili na pokusnu plohu u prirodu, kaže ravnatelj Javne ustanove Park prirode Učka Egon Vasilić.

Lincura se može razmnožavati izravnom sjetvom sjemena, ali se s obzirom da ono ima jako malu klijavost ovaj način rijetko primjenjuje, potom dijeljenjem korijena ili mladim izdancima u proljeće ili jesen.

U grbu Lanišća

Laniška općina svoj grb i zastavu dobila je 1998. godine. Na svjetloplavoj podlozi, smješten je grb sa stiliziranim crtežom ljekovite, ali zaštićene biljke encijana, lincure. Simbolika encijana pronađena je ne samo u njegovoj rasprostranjenosti na gorskom području najsjevernijeg dijela Istre već i čistoj i netaknutoj prirodi Ćićarije na kojoj uspijeva. Encijan je od davnina poznat kao biljka, čiji je korijen ljekovit. Vadi se na jesen, a zbog prevelike eksploatacije, zaštićena je biljna vrsta.

Projekt KAŠTELIR- Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj - od Krasa do Kvarnera, preko Brkina, Ćićarije i Istre, obuhvaća prekogranično sudjelovanje devet partnera. Provodi se od listopada 2018. godine do ožujka 2021. godine i sufinancira iz Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska za razdoblje 2014.-2020. godine, iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Vodeći partner je Općina Komen, a uz JU PP Učka, projektni partneri su Istarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, općine Lanišće, Mošćenička Draga i Izola, Sveučilište u Mariboru, koparski institut IRRIS, Javni zavod Komenski Kras, te deset pridruženih partnera. Prioritetna os programa je očuvanje i održivo korištenje prirodnih resursa, a specifični cilj je aktivna zaštita baštine održivim turizmom. Projekt će trajati 30 mjeseci, a njegova vrijednost je 1,4 milijuna eura.

Prirodno stanište

Svrha projekta oživljavanje je pradavne povezanosti ljudi i biljaka kao i njihova upotreba kao i revitalizacija predpovijesnih gradina, kaštelira, radi trajnog prekograničnog turizma u ruralnim krajevima. Glavni cilj je revitalizacija izabranih gradina: Kaštelir iznad Korti, Štanjel odnosno Debela Griža, Rašpor i Ozid kod Brseča, te njihovo povezivanje u tematsku stazu Kašteliri od Krasa do Kvarnera u novi itinerer održive prekogranične turističke ponude. Urediti će se i Centar za promociju tradicionalne upotrebe biljaka te postaviti informacijske ploče na izabranim gradinama koje će informirati posjetitelje o botanici/arheobotanici, povijesti gradina kao i o njihovoj okolici.

Projekt koji se provodi na pograničnom području istarskog krasa s obje strane granice, kroz izobrazbu o upotrebi i uzgoju raslinja, o tradicionalnim obrtima te o načinu života na gradinama kao i s organiziranjem festivala, osvijestit će ljude o značaju očuvanja kulturne baštine. Ne samo što će se arheobotanikom pokušati utvrditi koje su se biljke nekada koristile za prehranu, već je u planu i uzgoj encijana, a potom i organizacija festival ove ljekovite biljke. Pretpostavka je da bi se upravo sadnjom encijana mogao dobiti jedan novi proizvod zanimljiv upravo za Ćićariju koja je i inače njegovo prirodno stanište.