KRIJESNICA: Zelena energija, ekologija, održivi razvoj
NOVI EDUKATIVNI PRILOG U GLASU ISTRE
Zelena energija, ekologija, održivi razvoj
Nakon što su čitavog ljeta mirovala, školska zvona širom Istre oglasila su da je ljetnom odmoru kraj i da je došlo vrijeme za povratak u školske klupe.
Vrijeme je za nove knjige i nova znanja, a s tim ciljem poletjela je jučer u tiskanom izdanju i naša Krijesnica kako bi vam ispričala neke priče i zanimljivosti o temama s kojima ćete se susretati kroz čitav život.
Sigurni smo da ste puno informacija o zelenoj energiji i njezinim izvorima, kao i o važnosti čuvanje i zaštite našeg planeta, tog jedinog životnog prostora kojeg imamo, već i sami otkrili ili čuli od vaših roditelja, nastavnika i prijatelja. Vjerujemo da vam poneku tajnu iz tog svijeta može donijeti i naša Krijesnica.
S vama ćemo se družiti u tiskanom i internetskom izdanju Glasa Istre svakog drugog ponedjeljka, sve do zimskih školskih praznika.
Budući da smo mislima svi još uvijek na plaži i u ljetnim avanturama, naša prva Krijesnica potražila je i pronašla nekoliko zanimljivosti o Suncu koje je ne samo obavezan začin svakom ljetu, već i najmoćniji izvor energije koji nam stoji na raspolaganju.
Jedan lijepi primjer korištenja energije iz tog obnovljivog izvora naša Krijesnica je pronašla u gradu Poreču. Otkriva nam i zbog čega je izuzetno važno da u budućnosti što više energije koju koristimo dobivamo iz tog i sličnih zelenih izvora.
Ukoliko s pažnjom pročitate što vam je pripremila, vjerujemo da ćete bez problema točno odgovoriti i na sva pitanja iz našeg malog kviza.
Ako ste spremni - polijećemo!
SUNCE: Savršena ljetna kulisa i najmoćniji izvor energije
Uz odmor, prijatelje, igru i zabavu najljepše uspomene vezane uz ljetne školske praznike najčešće se odnose na sunčane dane provedene na moru. Da bi takvih dana bilo što više ovoga se ljeta doista potrudilo Sunce koje je, od zadnjeg školskog zvona u prošloj školskoj godini, pa do jučerašnjeg povratka u školske klupe, svoj dio ljetnog posla u Istri neumorno odradilo, praktički bez dana godišnjeg odmora!
No, osim te važne uloge koju za sve nas ima u danima ljeta i tijekom sezone kupanja, Sunce je 365 dana u godini važan izvor energije koja služi za rasvjetu, grijanje vode i prostora, napajanje mobitela i kompjutora te brojne druge potrebe u našim domovima, školama, sportskim dvoranama i drugim prostorima. Sunce je zapravo najveći i najmoćniji izvor energije, a većina ostalih oblika obnovljivih izvora energije dolaze izravno ili neizravno upravo od Sunca.
Otprilike 74 posto Sunca čini kemijski element vodik, a 24 posto drugi kemijski element, helij. Sunčeva energija potječe od nuklearnih reakcija koje se događaju u središtu Sunca, gdje temperatura doseže 14 milijuna stupnjeva Celzijevih. Pri tome se događa nuklearna fuzija prilikom koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij uz oslobađanje velike količine energije. Svake sekunde Sunce oslobađa otprilike 4,3 milijuna tona energije, na način da pretvara vodik u helij. Ukupna sunčeva energija koja se godišnje uputi prema Zemlji veća je od koju možemo dobiti iz ukupnih zaliha ugljena i nafte. Ona se može direktno pretvoriti u korisne oblike energije, odnosno toplinsku ili električnu energiju koje svakodnevno koristimo.
Tri osnovna načina iskorištavanja energije Sunca su solarni kolektori koji se koriste za pripremanje tople vode i zagrijavanje prostorija, fotonaponske ćelije koje služe za direktnu pretvorbu Sunčeve energije u električnu energiju te fokusiranje sunčeve energije pomoću sustava zrcala uz stvaranje velike količine toplinske energije koja se kasnije pretvara u električnu energiju.
Jeste li znali da...
...je naše Sunce staro više od 4,5 milijardi godina! Na početku je to bio veliki oblak prašine i plina, da bi se vremenom formirao masivni centar koji se zagrijavao dok nije postao Sunce
...se Sunce nalazi u središtu sustava kojeg čini osam planeta i njihovih satelita, te bezbroj manjih tijela raznih veličina koje povezuje gravitacijska sila.
...su mnoge drevne civilizacije kroz povijest smatrale da je Sunce bog. Tako je primjerice vrhovni bog u egipatskoj mitologiji bio Bog sunca Ra, Asteci su imali boga po imenu Huitzilopochtl, u grčkoj mitologiji je personifikacija Sunca bio bog Helios, dok je u nordijskoj mitologiji Sunce imalo božicu, a ona se zvala Sol ili Sunna. Ljudi su oduvijek bili svjesni značaja sunca za sav život na Zemlji te su ga stoga povezivali s božanskim.
...temperatura na površina Sunca iznosi 5.505 stupnjeva celzijusa, ali da temperatura njegove vanjske atmosfere doseže i do nekoliko milijuna stupnjeva.
...energiju Sunca ljudi već gotovo tri desetljeća koriste za grijanje, kuhanje i druge namjene, no tehnologija ozbiljnijeg korištenja solarne energije stara je tek sedamdesetak godina, odnosno od 1954. godine kada je u Bell Laboratoriju u SAD-u proizvedena prva moderna fotonaponska ćelija
...tehnologija za korištenje energije Sunca danas je sve pristupačnija i jedna od inovativnijih tehnologija za proizvodnju energije, budući da se fotonaponski paneli mogu instalirati ne samo na krovove zgrada, nego i na razne druge površine
...Istra proječno bilježi blizu 2.400 sunčanih sati godišnje te je po tome vrlo pogodna za izgradnju manjih ili većih solarnih elektrana koje bi podigle razinu energetske neovisnosti i doprinijeli zelenoj tranziciji kroz još značajnije korištenje energije iz obnovljivih izvora
...Hrvatska ima visok udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji pa tako iz obnovljivih izvora proizvodimo čak 29 posto energije, što je iznad prosjeka EU-a. Zasad je u tome prilično mali postotak energije dobivene od Sunca, no s obzirom na trendove, ali i planirana ulaganja u skoroj budućnosti ta slika bi trebala biti značajno drugačija.
Tako se to radi!
Sunčane elektrane grada Poreča u sedam godina rada proizvele su više od milijun kWh ''zelene'' električne energije, što s obzirom na ukupnu nazivnu snagu instaliranih fotonaponskih postrojenja na području od 100 kW, predstavlja odličan rezultat.
Važnost postavljanja solarnih odnosno, fotonaponskih elektrana, Poreč je prepoznao još 2014. godine, kada ih je postavio na osam objekata javne namjene. Fotonaponske elektrane ukupne snage 100 kW, te sustavi solarnih kolektora za proizvodnju potrošne tople vode postavljeni su na deponiju Košambra, sportskoj dvorani Palestra, sportskoj dvorani Veli Jože, zgradi područne škole u Novoj Vasi, školi u Žbandaju, zgradi društvenog doma u Dračevcu, te dječjim vrtićima Varvari i Baderna.
Do danas, na taj je način proizvedeno 1.025.000 kWh ''zelene'' električne energije, te nešto više od 42.000 kWh toplinske energije, što znači da je okoliš ostao čišći za gotovo 285 tCO2. Istovremeno, proizvedenom ''zelenom'' električnom energijom moguće je na godišnjoj razini zadovoljiti 40 posto sveukupnih energetskih potreba spomenutih objekata. Da je kojim slučajem ista količina energije proizvedena iz ugljena, količina nastalog CO2 iznosila bi 364 tone, iz lož ulja gotovo 285 tona, dok bi za prirodni plin količine emitiranog CO2 iznosile oko 216 tona!
GLOBALNO ZATOPLJENJE
Ugljični dioksid, metan i vodena para u atmosferi stvaraju pokrivač oko Zemlje koji zadržava toplinu Sunca. Međutim uslijed ubrzanog industrijskog razvoja u zadnjih stotinjak godina neke su se stvari u tom procesu značajno poremetile. Izgaranje fosilnih goriva, krčenje šuma i uzgoj stoke sve više utječu na klimu i temperaturu Zemlje jer se tim procesima oslobađaju ogromne količine stakleničkih plinova.
Oni se pridodaju onima koji prirodno postoje u atmosferi, čime se pojačava efekt staklenika i globalno zagrijavanje. Samo od 1900. godine do danas razina ugljičnog dioksida u atmosferi porasla je za više od 30 posto, a to povećanje uzrokovano je izgaranjem fosilnih goriva, poput nafte, plina i ugljena. Ta goriva sadrže ugljik i kada se spale, ugljik se ispušta u zrak kao ugljični dioksid. Globalno zatopljenje je najveći ekološki izazov s kojim se naš planet danas suočava i uzrok klimatskih promjena.
KLIMATSKE PROMJENE
Povećanje stakleničkih plinova u zemljinoj atmosferi u velikoj je mjeri posljedica ljudskih aktivnosti! Rezultat tog porasta je da je prosječna temperatura planeta također porasla tijekom vremena. Takve promjene u temperaturi uzrokuju klimatske promjene, odnosno događaji poput uragana, poplava, suša i jakih oborina, koji se inače ne bi prirodno dogodili, događaju se sve češće i sve ih je teže predvidjeti.
Proteklo desetljeće bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja, a prosječna globalna temperatura 2019. godine bila je 1,1 stupanj Celzijev viša nego u predindustrijsko vrijeme. Globalno zagrijavanje izazvano ljudskim djelovanjem trenutačno iznosi 0,2 stupnja Celzija po desetljeću. To možda na prvu ne izgleda puno, ali treba imati na umu da će povećanje od samo 2 stupnja Celzija u odnosu na temperaturu u predindustrijskom vremenu imati ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš te zdravlje i dobrobit ljudi, uključujući mnogo veći rizik od opasnih i potencijalno katastrofalnih promjena u globalnom okruženju.
OBNOVLJIVI IZVORI
Proizvodnja i uporaba energije trenutačno uzrokuju 75 posto emisija stakleničkih plinova u Europskoj Uniji, čiji je dio i Hrvatska. Prijelaz na čistu energiju preduvjet je za postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050. godine, te poticanje i podupiranje novog razvoja gospodarstva europskih zemalja.
Zemlje članice stoga se pokušavaju usuglasiti i povećati udio energije iz obnovljivih izvora u gospodarstvu EU-a. Trenutačni cilj za 2030. godinu iznosi 32 posto, no on se novim prijedlozima želi povećati na najmanje 40 posto obnovljivih izvora energije na energetskom tržištu EU-a.
Krijesnica Kviz
1. Kad je nastalo naše Sunce?
- A) prije dva tisućljeća
- B) nakon kamenog doba
- C) prije 100 milijuna godina
- D) prije više od 4,5 milijardi godina
2. Koja su dva glavna elementa koji čine Sunce?
- A) kisik i vodik
- B) ugljik i sumpor
- C) vodik i helij
- D) vodik i neon
3. Koji su od ovih obnovljivi izvori energije?
- A) sunčeva energija
- B) ugljen
- C) plin
- D) vjetar
4. Gdje 1954. godine proizvedena prva moderna fotonaponska ćelija ?
- A) u General Electricu
- B) u Končaru
- C) u IBM-u
- D) u Bell Laboratoriju
5. Do koje godine Europska unija namjerava prijeći na zelenu energiju i postići klimatsku neutralnost?
- A) 2050.
- B) 2030.
- C) 2090.
- D) 2025.
POKROVITELJ PRILOGA
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
