Situacija s cijepljenjem svakim je danom sve bolja, dolaskom toplijih dana vraća se optimizam, jer, kažu neki epidemiolozi, virus sporije cirkulira, a i epidemiološke brojke su iz dana u dan sve niže. Ako se ovim tempom nastavi, Hrvatska bi 1. lipnja mogla popustiti mjere koje su na snazi zbog epidemije koronavirusa, najavio je to u četvrtak na sjednici Vlade ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović. I Dino Kozlevac, šef istarskog Stožera, optimističan je i u ljetnoj sezoni najavljuje održavanje svih većih manifestacija na poluotoku koje su predviđene.

Kako to samo lijepo zvuči. Jedno je sigurno, a to je da su sljedeća dva tjedna ključna. Doslovno. No, htjeli mi to ili ne, život bez kontakata u svojevrsnoj izolaciji ostavio je traga i na svakodnevne navike te se postavlja pitanje hoće li povratak u "staro normalno" doista biti povratak na staro? Hoće li u ljudima popustiti sve kočnice te su na pomolu post pandemijska "djeca ljubavi", ili se strah preduboko uvukao među ljude te će on i dalje priječiti
ljude u opuštanju?

- Moje predviđanje je da se većina ljudi neće u potpunosti opustiti te da će strah i iskustvo koje su imali za vrijeme pandemije ostati prisutni. Više će se voditi oprezom, mišljenja je dr. sc. Branko Ančić, sociolog iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je i predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti. Njegovi znanstveni i istraživački interesi uključuju sociologiju religije, sociologiju zdravlja i socijalnu ekologiju, a trenutno je jedan od čelnih ljudi znanstvenog tima koji se bavi utjecajem korone na društvo.

- Od kad traje pandemija, u društvenim i socijalnim interakcijama mijenjali su se obrasci ponašanja, pa su ljudi izbjegavali dodirivanje rukama, grljenje i držali su distancu. To će još jedno vrijeme biti prisutno. Bez obzira na procijepljenost ljudi će imati neku nevjericu prema tome da opasnost više nije tako blizu. Isto tako, dio ljudi će se više opustiti i krenuti intenzivnije u život, no oni će zapravo biti manjina koju ćemo više medijski popratiti. U realnom životu kod većine stanovništva još će netko vrijeme biti potrebno da se stvari vrate u normalu, procjenjuje Ančić.

Pojavom cjepiva, borba s virusom drugačija je nego prošle sezone, no "normala" kakvu poznajemo još je daleko.

- Pojavila su se cjepiva koja će sigurno pomoći u borbi s pandemijom, međutim, neće biti ostvarena takva razina procijepljenosti da ćemo se tako olako i brzo riješiti ove bolesti. Ona će egzistirati jedan dulji vremenski period, i to godinama, a ne mjesecima. Pratit ćemo povremena zatvaranja i otvaranja, samo možda na manjim regionalnim prostorima. Ovo nikako nije kraj. Morat ćemo imati jasnije i izraženije epidemiološke mjere, objašnjava istaknuti znanstvenik.

Novi ciklusi

Da su ljudi još uvijek podijeljeni procjenjuje i Anita Lauri Korajlija, predstojnica katedre za zdravstvenu i kliničku
psihologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. - Neki će građani zasigurno s veseljem dočekati popuštanje
mjera i vidjeti to kao priliku da "nadoknade" sva propuštena druženja, putovanja, slavlja. Kod nekih je strah
zaista snažan motivator ponašanja i možemo očekivati da će dio građana biti oprezan i ponašati se kao da mjere nisu popustile. Ja očekujem i da će jedan dio građana ostati apatičan, pomalo bezvoljan i trebat će im neko vrijeme da se pokrenu i promjene sada već jednogodišnji obrazac ponašanja, procjenjuje ona.

U narednim mjesecima, smatraju naši sugovornici, doći će do opuštanja koje je, slažu se, sa psihološkog aspekta itekako nužno, no i tome treba pristupiti s dozom opreza jer s ljetom pandemija neće biti gotova, a jesen nosi nove cikluse.

- Ljeti će doći do opuštanja prvenstveno zbog primarne ekonomske aktivnosti, odnosno turizma.
Psihološki je dobro da ljudi, pogotovo oni iz zemalja poput Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije koji
su bili u strožim lockdownima te su mjesece proveli u izrazito ograničenom prostoru i s ograničenom mobilnosti, dožive nekakav godišnji odmor. Ali to će biti ljetna faza. Dolaskom jeseni i zime brojke će opet rasti, ali će situacija za dio populacije biti jednostavnija ako budu cijepljeni pa će i njihovi strahovi biti smanjeni. No,
međutim, cjepiva nisu dugotrajna, već imaju određeni vremenski period djelovanja. Kroz nekih devet, deset mjeseci do godinu dana morat će se cijepiti ponovo, podsjeća sociolog Aničić.

I Korajlija primjećuje da dolaskom toplijih dana i porastom broja procijepljenih raste opuštenost građana. Nažalost, uz nju, smatra ona, ide i zanemarivanje i ignoriranje preporuka i mjera za suzbijanje pandemije.

- Vjerujem da je dio tog ponašanja motiviran i vjerovanjem - uživajmo dok traje. Znamo iz psihologije da kad nastupi ono što mi zovemo naivni optimizam, istovremeno se javlja i vjerovanje da "neće mene", da sam "ja izdržljiviji od drugih", da se "loše stvari događaju drugima". Stoga je logično da su ljudi tada skloniji rizičnijim ponašanjima i manjem poštivanju mjera. S novim restriktivnim mjerama, uz nadu da do toga neće doći, sigurno će doći do cijelog niza očekivanih neugodnih i negativnih reakcija - ljutnje, bijesa, opiranja, tuge, porasta anksioznosti, bezvoljnosti i osjećaja bespomoćnosti, objašnjava Korajlija.

Nažalost, mišljenja je da popuštanje mjera neće dovesti do naglog poboljšanja psihičkog zdravlja.

- Ekonomske posljedice pandemije tek će se vidjeti, a znamo da je niži socioekonomski status značajan predikator psihičkog zdravlja, i da će kod jednog dijela građana i u narednom razdoblju doći do pogoršanja. Jedan dio građana će se tek postepeno oporavljati od depresivnih i anksioznih smetnji koje dominiraju u ovom razdoblju i koje ne nestaju preko noći. I naglasit ću da su mladi i dalje posebno ranjiva skupina i da je potrebno osigurati (u ovom slučaju to znači povećati) kapacitete za pružanje stručne pomoći njima. Prvi je korak zasigurno zapošljavanje psihologa u školama, te psihologa i psihijatara unutar javnog zdravstva, kaže Korajlija.

Društveni rascjep

Jedno je sigurno, a to je da nas je pandemija promijenila na svim razinama. Virus je, osim u ljudske organizme, ušao u sve pore društva, doveo u pitanje sve postojeće strukture i zaljuljao temelje svega što poznajemo i na što smo naučeni. Munjevitom brzinom covid-19 stvorio je novu ekonomsku kartu društva i svijeta.

- Covid ne stvara nove nejednakosti, već ogoljuje postojeće, kao i one probleme koje smo baštinili prije pandemije, a nismo se s njima adekvatno bavili. I unutar samog društava, kada je o cijepljenju riječ, na početku smo svjedočili privilegijama nekih koji su dolazili do cjepiva lakše iako nisu bilu u planovima procjepljivanja. To je stvaralo ružnu i negativnu sliku u društvu jer smo paralelno gledali kako neki ljudi, eto, umiru jer nisu imali privilegiju da se cijepe prije vremena. Pandemija je izražena, posebice, u onim zemljama gdje su i inače bili izražene tzv. zdravstvene nejednakosti. Tamo vidimo da covid situacija nije ista za sve ljude u tim društvima, odnosno za siromašne i određene etničke manjine situacija je puno gora. Međutim, taj covid, kao i svaka pandemija ili bolest te vrste, nasjeda na neke postojeće društvene rascjepe i na neke postojeće nejednakosti. Gledajući globalno, vidimo kako postoji borba ili privilegij bogatih zemalja koji lakše i brže dolaze do cjepiva naspram siromašnih, a to su uglavnom zemlje globalnoga Juga koje ostaju neprocijepljene. Postoje modeli i izračuni ekonomskog troška koji će nastati usprkos procjepljivanju bogatih zemalja s obzirom da
nećemo moći zatvarati granice pa će bolest i dalje biti prisutna i ostavljati traga na gospodarstvo, smatra
Aničić. I Korajlija uočava velike promjene, kako u društvu tako i kod pojedinaca.

- Korona je promijenila svakodnevni način života u velikoj mjeri - od načina kako učimo i školujemo se, kako i gdje radimo, do načina socijalnih druženja i održavanja socijalnih kontakata. Neke od tih promjena su nam otvorile različite mogućnosti za budućnost i nisu nužno sve loše. Nažalost, došlo je i do cijelog niza negativnih društvenih promjena. To su daljnje podjele u društvu, nepovjerenje u vladajuće strukture i sve veći broj onih koji vjeruju u teorije zavjere, rekla je Korajlija.

Povezane vijesti

• SLOVENSKA VLADA POJAČALA MJERE OGRANIČENJA Od ponedjeljka između 8 i 10 sati mogu kupovati samo INVALIDI, TRUDNICE I UMIROVLJENICI
• Srbija s pet milijardi eura ekonomskih mjera protiv posljedica pandemije
• ECB procjenjuje potrebne europske fiskalne mjere na 1.500 mlrd eura - izvori