LOVAČKI SAVEZ LANI IZDAO 1.780 ISKAZNICA
ISTRA JE NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA LOVNOG TURIZMA U HRVATSKOJ Lovac turist u prosjeku godišnje potroši oko 2.500 eura
(G. Č. Š.)
Prošle godine preko županijskog Lovačkog saveza izdano je 1.780 godišnjih lovačkih iskaznica inozemnim, većinom talijanskim lovcima. Procjenjuje da čak 95 posto lovnog turizma u Istri otpada na lov na šljuke
Istarska županija najuspješnija je destinacija po pitanju lovnog turizma, ustvrdit će predsjednik Lovačkog saveza Istarske županije Graciano Prekalj i to potkrijepiti statistikom. Tijekom prošle godine preko županijskog Lovačkog saveza izdano je 1.780 godišnjih lovačkih iskaznica vrijednih po 400 kuna i to inozemnim, većinom talijanskim lovcima, dok se u Hrvatskoj godišnje u prosjeku izda oko 7.400 takvih iskaznica.
Odmorište za šljuke
Inozemni lovci u lovište mogu isključivo u pratnji domaćih lovaca u čijim se lovačkim društvima moraju prijaviti i rezervirati lovne dane. Lovačko društvo im daje pravo odstrela određenog broja određene divljači ovisno o lovno-gospodarskoj osnovi, kroz određen broj lovnih dana, odnosno izlazaka u lovište, što se plaća.
Procjenjuje se da svaki inozemni lovac koji dolazi u Istru godišnje u prosjeku potrošioko 2.500 eura, a pomnoženo s 1.780 lovačkih iskaznica koliko ih se godišnje u Istri proda stranim lovcima, proizlazi da se od lovnog turizma ostvaruje godišnji prihod od 4,5 milijuna eura. U to su uključeni i troškovi smještaja i prehrane pa i ono što lovci potroše na gorivo, zabavu, razne druge potrebe tijekom boravka u Istri.
Najveća stavka su troškovi smještaja i prehrane. Većina stranih lovaca u pravilu u Istru dolaze na dva, tri dana i to zbog lova na sitnu divljač, a najviše ih, procjenjuje se čak 95 posto, dolazi u lov na šljuke.
- Šljuka se u Istri zadržava na svojim proputovanjima od sjevernog Sibira do sjeverne Afrike i natrag. Zanimljivo je da je to vrsta koja ima točno ustaljene tokove i mjesta gdje se zaustavlja. Prilagođava se trenutnim klimatskim uvjetima.
Ukoliko je velika zima i smrznuto tlo na Ćićariji, ide u primorske dijelove Istre stoga što ima dug kljun i hrani se sitnim kukcima rujući ispod lišća, u zemlji, pa ako je tlo smrznuto onda ne može doći do hrane, kaže Prekalj.
Obrazlažući zašto lovnom turizmu nije u fokusu lov na krupnu divljač, Prekalj će reći da je kod krupne divljači interesantan trofej. Lovci kada idu u lov na krupnu divljač žele odstrijeliti trofejnu divljač, takve divljači je jako malo, treba puno godina da dođe do trofejne vrijednosti i treba je sačuvati.
Svih 38 lovačkih društava na području Istarske županije uključeno je u lovni turizam, s većim ili manjem brojem lovaca turista.
Strani lovci najčešći su gosti u razdoblju od studenog do veljače, no to jako ovisi u vremenskim uvjetima. U pravilu odsjedaju u smještaju gdje mogu smjestiti i zbrinuti i svoje pse. Gdje će prenoćiti, ovisi upravo o tome imaju li iznajmljivači prostor za prihvat njihovih pasa.
Gastro turisti
Iako u županijskom Lovačkom savezu ocjenjuju da Istra prednjači po lovnom turizmu, Prekalj kaže da ima još prostora za napredak.
- Kada smodostigli tisuću godišnjih iskaznica izgledala nam je to dosta velika brojka, pa smo dostigli 1.500, a sada smo skoro na 1.800, ali još uvijek postoji mogućnost povećanja lovnog turizma. Međutim, inozemni lovci još uvijek dolaze isključivo radi lovne ponude, naravno, u to su uključeni smještaj i hrana. Većina njih su dobri potrošači, uživaju u domaćoj gastronomskoj ponudi. Za smještaj im je važno da je što bliže lovištu, da ne moraju do njega putovati 30, 40 kilometara, kaže Prekalj. Dodaje da u smislu brendiranja destinacije sigurno ima prostora za lovni turizam, ali ističe da je činjenica da lovačka društva svako pojedinačno vodi svoju politiku pregovaranja sa stranim lovcima, iako su manje-više inozemni lovci međusobno dobro informirani. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
