ROVINJ

HITNA POMOĆ PRED IZAZOVNOM TURISTIČKOM SEZONOM. Dr. Čačić Momčilović: Sve je veći broj hitnih intervencija i zato nam nedostaje rezervni tim

| Autor: Nicole TODORIĆ
Arhiva

Arhiva


Kad se tim nalazi na terenu, za iduću intervenciju zadužen je tim iz druge ispostave što znači da pacijent mora čekati i do 30 minuta, što u hitnim slučajevima nije dobro. Zato je potrebno uvođenje još jednog tima, tima koji bi bio u rezervi dok je glavni tim na terenu

 

Rovinj je i lani bio jedna od hrvatskih Top destinacija po kriteriju ostvarenih noćenja, uz bok Dubrovniku. I kada je riječ o kampingu, Rovinj je vodeći grad, ispred Funtane i Tara. Tijekom ljetnih mjeseci broj stanovnika u ovom malom istarskom gradu gotovo se utrostručuje. Upravo zbog svega toga Rovinj očekuje još jedna zahtjevna nadolazeća turistička sezona, a kao vrlo značajna karika u tom lancu zasigurno je hitna medicinska pomoć koja ljeti ima pune ruke posla. Razgovarali smo stoga s dr. Orjanom Čačić Momčilović, voditeljicom Hitne medicinske pomoći ispostave Rovinj, koja 30-ak godina obavlja ovaj posao u kojem bi malo tko mogao izdržati takav zahtjevni tempo. 

Lani 4 tisuće intervencija

- Nama je veliki problem što nemamo rezervnih timova. Što to znači u praksi? Kada je jedan naš tim na terenu, a stigne drugi poziv u pomoć, mi nemamo mogućnosti poslati drugi tim, već se taj tim na intervenciju šalje iz najbliže ustanove, a to su Pazin, Pula ili Poreč. Taj jedan tim bi zapravo trebao biti dovoljan kad bi on radio samo hitne stvari, ali mi radimo i sve one slučajeve koji ponekad i nisu hitni, a gotovo 70 posto je takvih samo zato što ih nema tko drugi obaviti, gotovo u dahu kaže nam dr. Čačić Momčilović.

Pojašnjava da svakoj intervenciji dispečer, po procijeni, daje crveni, žuti ili zeleni kod. Izlazi se na svaki kod, ali je za crveni kod obaveza da tim unutar 30 sekundi do najviše jedne minute krene na intervenciju, za žuti kod imaju pravo najprije završiti pregled koji su već započeli pa tek ona krenuti, a kada je u pitanju zeleni kod riječ je o intervenciji na koju nitko neće doći pa pacijent nema koga drugoga nazvati već zove 'hitnu'.

Kad se tim nalazi na terenu, za iduću intervenciju zadužen je tim iz druge ispostave što znači da pacijent mora čekati i do 30 minuta što u hitnim slučajevima nikako nije dobro. Zato je, kaže dr. Čačić Momčilović, potrebno uvođenje još jednog tima koji će biti u rezervi dok je glavni tim na terenu.

- Broj intervencija povećava se iz godine u godinu. Ispostava Rovinj je tako u 2019. godini imala više od četiri tisuće intervencija od kojih je blizu tri tisuće odrađeno u ambulanti, a ostatak na terenu. U ispostavi Rovinj trenutno je smješteno pet liječnika, a za vrijeme turističke sezone bio je osiguran još jedan tim što je doprinijelo brzini odgovora na pozive i sigurnosti na području Rovinja i okolice. Imamo, dakle, pet timova kojeg čine jedan liječnik, medicinska sestra i vozač, kako je ugovoreno s državom. Za sada imamo popunjeno svih pet timova. Međutim, prema nacionalnom standardu kojeg plaćaju lokalna zajednica i županija, kad u noćnoj smjeni tim izađe na teren, jedna medicinska sestra mora biti u ambulanti kako se ne bi zaključavala. To je problem i po danu, jer, kada je tim na teren, tu nema nikoga. Zapravo, ako je nešto hitno, onda ne treba dolaziti na hitnu, treba zvati dispečera koji odlučuje što dalje ili koji će tim najbrže doći do pacijenta kojem je stvarno hitno. Hitno ne znači akutno. Hitno nije ono što pacijent misli da je hitno, nego ono što dispečer ocijeni hitnim, pojašnjava dr. Čačić Momčilović. 

Nedostaju dva nova vozila

Doktorica dodaje da na raspolaganju imaju tri vozila od kojih je samo jedno novo, a, po pravilu, ambulantno vozilo bi trebalo imati manje od pet godina starosti. Njihova dva, pak, premašuju tu brojku.

- To su vozila koja voze po nenormalnim uvjetima i iz tog razloga vozni park treba obnavljati. Zbog starosti i lošeg stanja vozila potrebno je osigurati barem dva nova vozila, tvrdi dr. Čačić Momčilović.

Komentirajući pak priče koje su kružile po Rovinju da ne žele šivati male rane i da sve šalju za Pulu, dr. Čačić Momčilović kratko kaže da "očito taj tko je svu tu lavinu pokrenuo, vjerojatno ne zna što je to kiruška obrada rane".

- Da bi se neka rana kiruški obradila moraju postojati uvjeti za obradu, kako na kirurgiji, tako i bilo gdje na terenu. Ako vi imate jednu ambulantu u kojoj imate samo jedno mjesto za rad i morate izaći unutar 30 sekundi na 'crveni kod', onda će se malo tko upustiti u taj posao: očistiti ranu, dati pacijentu anesteziju i onda mu reći da morate izaći na teren. Pacijent uvijek treba dobiti najbolju skrb. A bolju skrb će dobiti u Puli gdje se to radi, gdje imaju opremu za to, jer je ovo ipak priručna ambulanta. Svaki čovjek želi za sebe najbolje. Mjesto gdje se to najbolje radi je ipak tamo, pojašnjava dr. Čačić Momčilović.

Na pitanje kakav je osjećaj spasiti nečiji život dr. Čačić kratko je odgovorila.

- To je jedna od stvari koja nam napuni bateriju za tri mjeseca! Na žalost, kada u tome ne uspijemo ta ista baterija se isprazni. Možda mi ne plačemo, ali teško nam je, vjerujete mi, za svaki izgubljeni život, kaže dr. Čačić Momčilović.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter