Transpareny International Hrvatska
Davorka Budimir o korupciji i razlozima zašto je HRVATSKA MEĐU NAJKORUMIRANIJIM ZEMLJAMA EU-a
Činjenica je da sva istraživanja bilježe stagniranje u borbi protiv korupcije, a prema Indeksu percepcije Hrvatska se i dalje ubraja među korumpirane države svijeta. Ako promatramo trendove uz više rezultata od 2015. godine do danas, imamo blago opadanje indeksa. Hrvatska je daleko od prosjeka EU-a i na samom je začelju država uz Bugarsku i Rumunjsku
Davorka Budimir (Snimio Roland Goršić/Cropix)
Žestoke ljetne političke vrućine koje su kulminirale odlaskom ministra financija Zdravka Marića, ali i uhićenjem jednog bivšeg potpredsjednika Vlade te istragom USKOK-a protiv drugog ponovno su nametnule temu korupcije kao ključnog problema hrvatske politike i društva u cjelini. O tome kako se u Hrvatskoj vodi borba protiv korupcije te je li ona mrtvo slovo na papiru razgovarali smo s politologinjom dr. Davorkom Budimir, predsjednicom organizacije Transparency International Hrvatska.
Dr. Budimir je autorica nekoliko knjiga i stručnih radova o položaju društvenih elita u Hrvatskoj koje su izazvale veliku pozornost javnosti. Bila je i predsjednica Hrvatskog politološkog društva te potpredsjednica Izvršnog odbora Udruge za trgovinu pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Članica je Transparency International Hrvatske od 2010. godine.
- Rad TIH-a u posljednje vrijeme nije odviše vidljiv u javnosti. Ipak, to ne znači da ne pratite korupcijske afere koje se svakodnevno događaju na političkoj sceni, poput uhićenja bivšeg potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića ili istrage protiv drugog potpredsjednika Vlade Borislava Miloševića. Svoje mjesečne izvještaje objavljujete redovito, a oni predstavljaju pravu kroniku korupcije u Hrvatskoj. Koliko smo, zapravo, naviknuli na korupciju kao svakodnevnicu pa izvješća vaše organizacije nisu novosti?
- Neke druge teme poput pandemije, posljedica potresa i obnove, uvođenja eura, digitalizacije i zelenih tehnologija trenutno su u fokusu i medijski jače istaknute. No, čini se da je svaka vijest koja se dnevno objavi na neki način povezana s korupcijom. Svjedočimo objavama koje se odnose na sukobe interesa dužnosnika, zlouporabe položaja i ovlasti, nepravilnostima u postupcima javne nabave, lobiranju ili financiranju politike i političkih stranaka. U tom smislu korupcijske teme su naša svakodnevnica i zato se stječe dojam da smo se kao građani navikli na korupciju i na nju više niti ne reagiramo.
- Borba protiv korupcija stalna je mantra hrvatskih političara?
- Stvarna borba protiv korupcije prestala je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, jer smo do ljeta 2013. godine intenzivno promovirali transparentnost, uvođenje neovisnih preventivnih tijela javne vlasti i zakonodavni okvir. Naši mjesečni izvještaji imaju samo jedan cilj, a to je pokazati kako se medijski prate korupcijske afere i na koji način dolaze do publike.
- Čime se sve bavi TIH, osim izvještajima o korupciji? Sagledavanjem zakonskih rješenja i prijedloga, ocjenom rada državnih institucija poput ureda za reviziju?
- TIH je u proteklih pet godina intenzivno radio na vlastitom integritetu, posebno nakon medijskih napada Transparency Internationala iz Berlina. Danas je iza nas pet pravomoćnih sudskih presuda u korist TIH-a, te promjena sudske prakse koja se odnosi na zaštitu znaka, žiga i imena. Još niti jedan novinar nije napravio članak o tome kako je jedna udruga druge države pokušala uništiti rad i integritet udruge u Hrvatskoj. Niti jedna udruga ne može raditi posao državnih tijela javne vlasti, ali može svojim znanjem, stručnošću i doprinosom sudjelovati u kreiranju javnih politika te stvarnoj provedbi Antikorupcijske strategije.
- Konkretno?
- Aktivno smo sudjelovali u Savjetu za sprječavanje korupcije, u radnoj skupini za izradu izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, provodili smo i vlastita istraživanja na reprezentativnom uzorku i slično. Sudjelovali u radu Zajednice za zajedničko djelovanje OECD-a i sl. Posljedice korupcije su ogromne za rast, razvoj i napredak države. Tamo gdje ne postoji transparentnost i gdje su pravila postavljena tako da je moguć veliki broj iznimaka gubi se povjerenje građana u tijela javne vlasti te pogoduje se korupciji.
- Kakva je pozicija Hrvatske na globalnoj rang listi korupcije, kao i u Europskoj uniji?
- Sva istraživanja o korupciji u svijetu napravljena su na temelju dojma, a ne stvarnih pokazatelja i zato ih uvijek treba interpretirati s rezervom. Činjenica je da sva istraživanja bilježe stagniranje u borbi protiv korupcije, a prema Indeksu percepcije Hrvatska se i dalje ubraja među korumpirane države svijeta. Ako promatramo trendove uz više rezultata od 2015. godine do danas, imamo blago opadanje indeksa. Hrvatska je daleko od prosjeka EU i na samom je začelju država uz Bugarsku i Rumunjsku.
- Je li Hrvatska korumpiranija ili manje korumpirana od zemalja regije?
- Jedino je Slovenija bolje rangirana od Hrvatske i, za razliku od nas, ubraja se među transparentne države svijeta. Korupcija je problem svih država sljednica bivše države, a što pokazuje da zanemarujemo teret bivšeg sustava koji je poticao i tolerirao nepravilnosti. Tu svakako mislim na toleriranje izostanaka s posla, rada na crno i druge aktivnosti. Možemo reći da smo sustav vrijednosti koji potiče korupciju naslijedili iz bivšeg sustava i integrirali ga u postojeće institucije.
- Postoje li podaci o razini korupcije na razini države?
- Egzaktnih podataka je malo i oni su ponekad neusporedivi. Sigurno je da se kroz postupke javnih nabava gube ogromna sredstva javnog novca, a i svjedočili smo opomenama i kaznama europskih nistitucija u zlouporabi korištenja novca iz europskih fondova.
- Je li, po Vašem mišljenju, slučaj odlazećeg ministra financija Zdravka Marića koji je dobio jeftiniji hotelski smještaj koji nije tražio, primjer korupcije?
- To je dobar primjer na kojem možemo vidjeti da ne postoji temeljni sustav vrijednosti poput poštenja, odgovornosti i transparentnosti. Problem nije pojedinac, već sustav koji omogućava nepravilnosti i povećava koruptivne rizike. Tu se vidi da pravila ne vrijede jednako za sve.
- Kako ocjenjujete javnost, transparentnost rada tijela javne vlasti, od Vlade i Sabora do jedinica lokalne samouprave?
- Na razini pojedinih tijela javne vlasti možemo primijetiti otvorenost i dostupnost informacija o radu tih tijela. Možda bih više istaknula previše informacija koje su dostupne, a nisu upotrebljive. Razina transparentnosti ne ogleda se samo u dostupnosti neke informacije već i u tome da od nje imate koristi. Da možete uspoređivati, istraživati i slično. Svako tijelo javne vlasti dužno je objavljivati informacije bez obzira da li će ih krajnji korisnici konzumirati ili ne.
- Rade li, po Vašem mišljenju, premijer, predsjednik Republike i predsjednik Hrvatskog sabora dovoljno transparentno?
- Kada ne bi radili transparentno onda bi kršili propise. U njima kao pojedincima vidim mogućnost da svojim radom budu primjer svim građanima i mislim da oni to ne koriste u dovoljnoj mjeri da bi im građani vjerovali. Ne možete se s jedne strane pozivati na transparentan i otvoren rad, a s druge na vlastitom primjeru ilustrirati izuzetke. Građanima smeta dvoličnost i licemjerje. Činjenica je da ove tri ključne osobe imaju vlast i moć koja iz nje proizlazi. Oni imaju legitimitet donositi obvezujuće odluke i propise i onda kada se građani s njima ne slažu. Uz vlast i moć oni imaju i odgovornost. Odgovornost vlastitog primjera je najjače oružje i poluga kojom mogu biti na čelu promjena kojima ovo društvo teži. Borba protiv korupcije ne može biti deklarativna, već stvarna kada će oni koji su pogriješili biti onemogućeni u obavljanju javnih poslova, ali i kažnjeni oduzimanjem svega onoga što je stečeno na nepošten način.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
