Radovi na rekonstrukciji prve cijevi tunela Učka, započeti u listopadu prošle godine, bit će završeni do sredine ovoga ljeta, najavio je Dario Silić, generalni direktor Bina Istre, koncesionara Istarskog ipsilona, dodavši kako će radovi na izgradnji punog profila autoceste od tunela Učka do Matulja biti završeni koncem iduće godine, dokad će biti izgrađena i dva nova vijadukta – Mirna i Limska draga, a sa završetkom ovih projekata sve dionice na istarskoj mreži autocesta imat će četiri prometna traka.
Silić je, prilikom obilaska gradilišta u staroj cijevi tunela i na dionici do Matulja istaknuo kako je riječ o ulaganjima ukupne vrijednosti preko 220 milijuna eura, od čega će u zahtjevnu dionicu Tunel Učka – Matulji biti uloženo 101 milijun, u izgradnju vijadukta Mirna 60 milijuna, vijadukt Limska draga 40 milijuna, te još 21 milijun u rekonstrukciju stare cijevi tunela.
(Snimio Nikola Blagojević)
Najavio je i mogućnost ulaganja dodatnih oko 400 milijuna eura u pretvaranje Istarskog ipsilona u »iks«, izgradnjom novog ogranka autoceste, od čvora Žminj do Labina.
– Riječ je o oko dvadeset kilometara autoceste, na vrlo zahtjevnom terenu, s velikim vijaduktom preko doline Raše. Istarska županija već je naručila studiju opravdanosti projekta koji je iznimno važan za revitalizaciju istočnog dijela Istre, a i za tamošnju gospodarsku zonu u kojoj radi šesnaest tisuća ljudi.
Ovim projektom bi se, uz to, u turističkoj sezoni mogao rasteretiti Krčki most na kojemu se stvaraju ogromne gužve, na način da bi dio vozila mogao ići autocestom do Labina, a zatim trajektima do Cresa i Lošinja, rekao je Silić.
Dodaje da su na temu »Projekta Iks« već održani sastanci u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, o njemu je obaviještena i Europska komisija, a zaključio je kako će do izgradnje ogranka prema Labinu, zbog pripreme sve potrebne dokumentacije, ukoliko do realizacije dođe, trebati nekoliko godina.
(Snimio Nikola Blagojević)
U staroj cijevi tunela, gdje su radovi na rekonstrukciji u punom jeku, kako bi i ta cijev, 44 godine nakon što je izgrađena bila usklađena sa zahtjevima EU direktive o uvjetima sigurnosti za tunele, Silić i njegovi suradnici proveli su nas kroz različite dijelove zahvata kojim bi, kako su istaknuli, prva cijev tunela bila u potpunosti dovedena do najsuvremenijih standarda sigurnosti, opremljenosti, signalizacije i zaštite okoliša.
– Na izvođenju ovih radova angažirano je 150 radnika, mahom iz domaćih tvrtki, a odlučili smo se za potpunu rekonstrukciju, pri čemu će biti izgrađen podnožni svod u duljini od 350 metara, na dijelu gdje nije bio izgrađen prilikom gradnje prve cijevi, zbog čega je na toj dionici bilo dosta problema s podzemnim vodama zbog kojih se podizao asfalt.
Projekt uključuje potpunu rekonstrukciju kolnika, u punoj duljini, novu prometnu signalizaciju i opremu, modernizaciju rasvjete, nadogradnju sustava vatrodojave, ventilacijskog sustava, postavljanje novog sustava ozvučenja, modernizaciju radiosustava, poboljšanje zaštite od požara, uz bojenje tunela i niz drugih zahvata, od kojih je posebno važna rekonstrukcija sustava odvodnje, rekao je Silić.
Što se i zašto radi, objasnili su nam Silić, tehnički direktor Bina Istre Christian Santaleza i program menadžer Ivan Jurčić.
(Snimio Nikola Blagojević)
– Nije riječ samo o bojenju stare cijevi, već smo demontirali kompletnu staru opremu. Mijenjaju se instalacije, ventilatori, hidrantska mreža i tako dalje. Na ovom dijelu rekonstruiraju se temelji same cijevi, pa smo prisiljeni odraditi i te radove, pri čemu smo morali kopati tri metra ispod razine postojećeg kolnika, kako bismo dobili adekvatnu konstrukciju ispod samog kolnika, rekao je Santaleza.
Dodao je kako je izgradnja podnožnog svoda najkompliciraniji dio rekontrukcije starog tunela.
– Koliko je trebalo iskopati, za ilustraciju, budući kolnik bit će u razini iznad vaših glava, a da bismo uopće mogli kopati, morali smo postojeću oplatu tunela učvrstiti na ovom potezu s više od sto građevinskih sidara.
Nakon toga smo vrlo pažljivo morali kopati, postaviti ispunu, na koju dolazi armirani beton, a tek na kraju svega bit će položen i asfalt, rekao je, pokazujući nam nizove sidara u bočnim stijenkama tunela koji se protežu duž obje strane tunela te ističući kako upravo ovaj dio rekonstrukcije diktira i dinamiku svih ostalih radova.
Što se tiče sustava odvodnje, on će, istaknuli su, biti među najsuvremenijima u europskim tunelima uopće, sa složenim sustavom koji će onemogućiti zagađenje prirodnih izvora vode u kavernama pokraj cijevi tunela iz kojih se pitkom vodom opskrbljuje cijelo područje Liburnije.
(Snimio Nikola Blagojević)
– To je sustav takozvane oborinske odvodnje, iako oborina u tunelu, naravno nema, ali on će prikupljati sve tekućine koje ostaju nakon pranja tunela, kao i sve tekućine koje mogu iscuriti iz vozila u prometu.
I ne samo to, već je projektiran i gradi se tako da, čak i kad bi došlo do izljeva i požara zapaljivih tekućina u tunelu, prikuplja i te tekućine, a sa sustavom sifona onemogućuje da se požar širi duž sustava odvodnje. Time štitimo ne samo korisnike tunela, nego i izvore pitke vode, rekao je Silić.
Iz tunela smo izašli na novo odmorište Kvarner neposredno s desne strane izlaza, gdje je već izgrađena Inina benzinska crpka s pratećim sadržajima koja bi s radom trebala započeti 20. ožujka, a od uobičajenih odmorišta uz autocestu izdvaja se panoramskim pogledom koji seže od Velih vrata preko Cresa, Krka, cijelog Riječkog zaljeva, Rijeke i okolnih planina, do opatijske rivijere u podnožju Učke.
Obišli smo i dio gradilišta punog profila autoceste prema Matuljima, gdje su trenutno u tijeku uglavnom opsežni radovi na iskopu stijenske mase uz postojeći kolnik koji je na nekim mjestima morao biti izmješten prema moru.
(Snimio Nikola Blagojević)
Ukupno će na toj dionici, rekao nam je Santaleza, biti iskopano preko milijun kubičnih metara materijala.
Na ovoj dionici trenutno se na tri lokacije promet zbog radova odvija naizmjenično, uz regulaciju semaforima, što već sada stvara značajne gužve i zastoje, no do turističke sezone, najavio je Silić, u Bina Istri će nastojati svesti to na samo jednu lokaciju, kako bi se donekle olakšalo odvijanje prometa cestom kojom u ljetnim mjesecima dnevno prolazi po osamnaest tisuća vozila.
– Očekujemo da će svi radovi na ovoj dionici biti završeni do kraja 2026. godine, rekao je na kraju Dario Silić.
Izvori pitke vode nalaze se u sustavu špilja i kaverni koje se protežu uz tunel, a u jednu od tih kaverni, slučajno otkrivenih prilikom gradnje prve cijevi tunela, nakon čega je na njih spojen liburnijski vodovod, imali smo priliku nakratko ući tijekom obilaska gradilišta.
– Upravo zbog toga je sustav odvodnje koji gradimo toliko strogo projektiran. U Učki ima puno sličnih kaverni, ovo je jedna od većih, ali najveća poznata je duga više od 200 metara i visoka preko stotinu metara. Ova je nešto manja, a voda za vodovod uzima se iz susjedne kaverne i transportira prema Opatiji, Lovranu i okolnim naseljima, rekao je Ivica Šuran, inače IT stručnjak iz Bina Istre.
(Snimio Nikola Blagojević)