Danas se u Valamar Diamant Hotel & Residenceu u Poreču održava konferencija Glasa Istre "Green Istria 2030" na kojoj će se govoriti o energetskoj održivosti Istre. Na konferenciji sudjeluju istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, član Uprave ACI-ja za financije, korporativno pravo i ljudske resurse Ivan Herak, Rockwoolova voditeljica korporativnih poslova Anđelka Toto Ormuž, direktor Obnovljivih izvora energije i inovacija Ine Ivan Andročec te Andrea Poldrugovac, v.d. upravitelja Istarske regionalne energetske agencije. Razgovore će moderirati Mislav Togonal.

Potaknute prvenstveno procesom klimatskih promjena, energetska tranzicija i dekarbonizacija, posljednjih godina dominantne su teme javnih rasprava. Energetske teme, a posebno poticanje uporabe obnovljivih izvora energije, ističu se kao jedan od ključnih alata za rješavanje problema izazvanih klimatskim promjenama.

Ubrzana izgradnja solarnih elektrana

- Zelene politike jedan su od prioriteta Istarske županije koja želi biti energetski samodostatna te slijediti Zelene direktive EU-a, što znači napustiti korištenje fosilnih goriva do 2050. te se umjesto toga okrenuti iskorištavanju tehnološki naprednih i ekonomski isplativih oblika obnovljivih izvora energije, kao što su energija sunca, energija vjetra ili toplinska energija mora. Izraženi globalni poremećaji u elektroenergetskom sektoru zadnjih godina, pokazali su koliko je bitno u najvećoj mogućoj mjeri planirati energetsku samodostatnost kroz ovisnost o lokalnim izvorima energije, pojašnjava župan Boris Miletić.

U pogledu elektroenergetskog sustava, Istarska županija dugo je osiguravala energetsku neovisnost korištenjem fosilnih izvora energije i to kamenog ugljena u dva bloka termoelektrane Plomin. Trenutačno aktivni Blok B u pogledu proizvodnje energije jedva zadovoljava trenutačne godišnje potrebe za električnom energijom na području Istarske županije od približno 1,4 TWh, te niti približno ne zadovoljava vršno opterećenje mreže koje je prethodne godine u ljetnim mjesecima bilo i iznad 340 MW.

Razlika u potrebnoj snazi manjim se dijelom pokriva iz sunčanih elektrana instaliranih u županiji, ali stabilnost mreže prvenstveno se osigurava 220 kV dalekovodom koji Istru povezuje s ostatkom Republike Hrvatske i manjim dalekovodom koji je povezuje s Republikom Slovenijom. Nedostatna povezanost kako s ostatkom Hrvatske, tako i sa susjednom Slovenijom u pogledu broja dalekovodnih trasa, ali i njihovog kapaciteta, velika je boljka elektroenergetskog sustava Istre.

Zatvaranje bloka B termoelektrane Plomin koje je najavljeno za 2033. godinu, također će dodatno opteretiti sustav i uslijed nedostataka ulaganja u nova proizvodna postrojenja, područje Istarske županije bilo bi gotovo potpuno ovisno o uvozu električne energije. Za osiguravanje uvjeta za realizaciju projekata koji bi u najvećoj mjeri ublažili ovisnost o uvozu električne energije, Istarska županija najavila je proces ubrzane izgradnje solarnih elektrana kojim se planira osiguravanje područja za izgradnju 400 MW solarnih elektrana kao okosnice budućeg elektroenergetskog sustava županije.

Pritom se misli isključivo na veća, strateški raspoređena postrojenja sa spojem na prijenosni sustav, te se uz navedene elektrane planira i omogućavanje uvjeta za izgradnju skladišnih kapaciteta koji bi trebali osigurati određenu stabilnost mreže u periodima kada je smanjena ili kada nema proizvodnje iz obnovljivih izvora. Ograničavajući faktor u planiranju ovih kapaciteta je svakako mogućnost prihvata kopnene infrastrukture, tj. prijenosne mreže. Ona je trenutno neadekvatna te je stoga nužno unaprijediti istu uvođenjem 400 kV dalekovoda u Istarsku županiju.

Tri solarne elektrane u Puli, postavljene su na zgrade ustanova čiji je osnivač Istarska županija (Foto Istarska županija)

Izmjene županijskog Prostornog plana

- Upravo iz tog razloga, pokrenuli smo izmjene županijskog Prostornog plana s ciljem prilagodbe novim potrebama i ciljevima održivog razvoja Istarske županije, osobito u području korištenja obnovljivih izvora energije.

Istarska županija prepoznaje nužnost energetske tranzicije i želi omogućiti što učinkovitiji razvoj infrastrukture za korištenje obnovljivih izvora energije poput energije sunca, vjetra i mora. Istovremeno, cilj je uravnotežiti zaštitu prostora i okoliša s potrebama lokalne zajednice i gospodarstva, navodi župan Miletić.

Projekt "Dobra energija"

Istarska županija je bila nositeljem projekta "Dobra energija - solarna energija za zelenu tranziciju", a čiji je cilj bio povećanje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Projekt, ukupne vrijednosti u iznosu od 1,4 milijuna eura, okončan je lani, a zahvaljujući njemu ugrađene su 22 solarne elektrane ukupne snage 1 MW na javne objekte na području gradova-partnera projekta. U Istarskoj županiji je ugrađeno 5 solarnih elektrana na području grada Pule, te po jedna u Poreču i Vodnjanu.

Tri solarne elektrane u Puli, postavljene su na zgrade ustanova čiji je osnivač Istarska županija, točnije na Industrijsko-obrtničkoj školi, dvorani Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula i Talijanskoj srednjoj školi "Dante Alighieri".

- Ulaganjem u solarnu energiju povećavamo energetsku neovisnost i sigurnost, odnosno smanjujemo ovisnost o uvozu energije te povećavamo proizvodnju iz lokalnih izvora. Tako ujedno ulažemo u lokalna gospodarstva i potičemo otvaranje novih radnih mjesta.

Konačno, kao čist izvor energije, solarna energija smanjuje prisutnost fosilnih goriva štetnih i za ljude i za okoliš, te tako povećava kvalitetu života u našim gradovima i županijama, kazao je župan Boris Miletić prilikom tadašnjeg obilaska radova na postavljanju solarne elektrane na Industrijsko-obrtničkoj školi Pula.

Povezane vijesti

• Miletić: U IDS-u nismo zaprimili službeni zahtjev SDP-a
• EU planira do 2024. aktivirati fond za pomoć građanima u prelasku na čistiju energiju
• Ciljevi EU-a u pogledu zelenog vodika nisu realni, kažu revizori