30 GODINA ISTARSKE ŽUPANIJE
Nekadašnji istarski župani u talk-showu: Žufić, Jakovčić, Flego i Radin otvoreno o sebi, svom radu i Istri
(Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)
Posljednji među 30 događaja kojim je obilježeno 30 godina od osnutka Istarske županije, bila je panel rasprava, odnosno talk-show "Istarski župani - najzaslužniji za razvoj Istre ili tek prvi među jednakima…?", koji se odvio u subotnju večer u ispunjenom Novigradskom Centru za manifestacije i kulturu (CMIK). Ovaj je jedinstven događaj imao za cilj okupiti Istarske župane u otvorenoj diskusiji, gdje je svaki od župana dobio priliku govoriti o svom putu do predsjedavanja nad Županijom, svojim ostvarenjima i problemima, ali i o svojim opažanjima o trenutnom i mogućem budućem razvitku na županijskoj razini.
Govorahu tako župani naši
Prisutni su bili bivši župani Stevo Žufić (žup. 1996 – 2001), Ivan Jakovčić (2001 – 2013), Valter Flego (2013 – 2019) te Fabrizio Radin (2019 – 2021). Boris Miletić, trenutni župan, nije mogao prisustvovati zbog bolesti, dok je minutom šutnje odana počast prvom županu, Lucianu Delbiancu (živ. 1954 – 2014). Prikazan je potom film "30 godina Istarske županije" da bi se dao kontekst raspravi. O dobu župana Delbianca, moglo se saznati kroz film i u rezimeu njegovog mandata koji je prethodio samoj raspravi.
Krenulo se u nekoliko krugova pitanja u susretu kojeg je vodio Kristijan Nemet; od Žufića, Jakovčića, Flega do Radina, a u prvom setu pitanja je poanta bila da kažu što je zapravo najvažnije u svom mandatu, a svatko je odgovarao na svoj tipičan način.
Stevo Žufić je odgovarao svojim kratkim i britkim načinom, kako je bilo kada je bio županom, iznjevši svoje projekte. Svoj je mandat okarakterizirao kao vrijeme kada se županija uspostavljala; kada su gradovi-općine funkcionirali, ali je trebalo ipak stvoriti nešto novo - trebalo se krenuti od nule. U njegovom mišljenju, tada je bilo puno više solidarnosti među gradovima, i smatra da se to mora obnoviti da bi se ostvarilo više velikih i bitnih projekata.
Jakovčić je iznio inicijative kroz dugi niz godina njegova mandata uz koju pošalicu. Govorio je i o tome kako i zašto se vratio u Istru nakon što je bivao ministrom, i osvrnuo na to da se od "vina i ulja", ne vidi ono što je najbitnije što je tijekom godina sagrađeno i pokrenuto, poput bolnica i Sveučilišta Jurja Dobrile. Jakovčić se također osvrnuo i na Kaštijun. U njegovo se vrijeme puno govorilo o tom projektu, nastalom, kaže, dogovorom IDS-a, SDP-a i Zelene Istre oko mjesta i tehnologije kojom će se koristiti za gospodarenje otpadom. Jakovčić je spomenuo i danas kontroverznu ličnost Ive Sanadera, kojeg se prisjeća u svjetlu čovjeka s kojim se moglo jasno dogovoriti za određene projekte.
Nakon što je Flego opisao svoj mandat, na kraju je govorio Radin, koji je među svim prisutnima imao najkraći mandat. On je sada u mirovini, pa se našalio da konačno može govoriti kao slobodan građanin.
U drugom krugu pitanja, koja su se odnosila većinom na dolazak na vlast, osim jasnih pobjeda na izborima, valja izdvojiti što je ispričao Valter Flego. Jedan dan ga je Ivan Jakovčić zvao na ručak – tada mu je rečeno da bi htjeli da se kandidira za Župana, da ne bi neki drugi "preuzeli" vlast. Flego tvrdi da mu je trebalo oko dva mjeseca da kaže sudbonosno "da", a također je napomenuo da je u početku u anketama imao samo četiri posto zainteresiranih birača.
Radin je otkrio da, kada su rekli da mora preuzeti kormilu u jeku izbora za EU parlament, na kojima je Flego izabran, on nije bio samo "prestrašen", nego "teroriziran".
- Postoje političari koji imaju viziju, a oni drugi trebaju biti političari koji ne bi trebali napraviti štetu. A ja sam jedna od druge varijante, našalio se na svoj račun Radin.
Pa ipak, savršeno je bio pripremljen za mjesto, jer je cijelo vrijeme bio zamjena (a šali se da se smatra idealnim "drugim čovjekom", s obzirom da je većinom obnašao funkcije zamjenika), pa je sve već znao, kako kaže. Ipak, to je i vrijeme kad je Kaštijun počeo smrditi, pa se nije trebalo samo hvaliti i raditi PR, nego nešto i poduzeti. Radin je nadodao i da uvijek postoji problem sa Zagrebom; što dobiva Istra u centralizaciji i decentralizaciji, a pošalio se da on u Zagrebu ima obitelj, pa s tim gradom nije imao problema.
Kako očuvati "Istrijanstvo"
Zadnji krug rasprave se ticao onoga što bi trebalo napraviti za budućnost u Istri. Stevo Žufić smatra da bi bilo najvažnije naglasiti čakavštinu i dijalekt – ono što se nekad na ulici govorilo, smatra, danas više nije isto, u što se osobno može uvjeriti u svom gradu. Bivši su se župani složili da se ne smije zanemariti "Istrijanstvo" i sve što to nosi, s obzirom na globalizaciju i promjene. Radin je bio tvrđi, smatrajući da treba sačuvati naše izvorne vrijednosti, na što je Jakovčić dodao da Istrijanstvo treba ipak biti inkluzivno, ali na način da se vrijednosti koje postoje u nas, prihvate od strane došljaka (kojih je uvijek mnogo). Jer, ljudi će uvijek dolaziti u Istru, a mi se moramo izboriti za očuvanje vrednota, bio je njegov zaključak.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
