"O kalendarima"

Besplatno predavanje Zvonimira Šikića u Premanturi

| Autor: Glas Istre
(Snimio Marko Prpić/Pixsell)

(Snimio Marko Prpić/Pixsell)


U četvrtak će se u školi u Premanturi održati predavanje Zvonimira Šikića naslovljeno "O kalendarima" u organizaciji Fenolige i JU Kamenjaka. Predavanje počinje u 19 sati i ulaz je slobodan.

Prvi dio predavanja sastojat će se od opisivanja raznih vrsta godina, mjeseci, tjedana i dana u okviru aleksandrijskog, julijanskog, gregorijanskog i drugih (manje) poznatih kalendara. Kroz drugi dio predavanja će se objasniti astronomska pozadina tih intervala u odgovarajućem povijesnom kontekstu.

Zvonimir Šikić hrvatski je matematičar, autor i bivši predsjednik Hrvatskog matematičkog društva. Diplomirao je 1975. i doktorirao 1987. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje radi od 1976., redoviti profesor (od 1998.). Voditelj je Katedre za matematiku i nacrtnu geometriju (od 1984.) i predsjednik Hrvatskoga matematičkoga društva (od 1999. do 2003.). Bio je predsjednik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja (od 1993. do 2002.). Bavi se matematičkom logikom, teorijom skupova, filozofijom, poviješću i popularizacijom matematike. Autor je više desetaka osnovnoškolskih, srednjoškolskih i sveučilišnih udžbenika iz matematike, a najznačajnija su mu: "Novija filozofija matematike" (1987.), "Kako je stvarana novovjekovna matematika" (1989.), "Filozofija matematike" (1995.), "Knjiga o kalendarima" (2001.), "Diferencijalni i integralni račun" (2002.), "Diferencijalne jednadžbe" (2002.), "Matematika i muzika" (2013.) te "Knjiga za klikeraše" (2021.). Prepoznat je prije svega kao popularizator matematike, s naglaskom na filozofski aspekt njezinih temelja.

U jednome svojem članku piše: "Matematika nije prirodna znanost. (...) Matematika je izvjesna znanost, jer se bavi apstraktnim predmetima o kojima je moguće izvjesno znanje. Prirodne znanosti nisu izvjesne, jer se bave konkretnim predmetima o kojima izvjesno znanje nije moguće. Zato se istine prirodnih znanosti, koje su uvijek relativne i podložne sudu vremena, bitno razlikuju od matematičkih istina, koje su apsolutne i vječne".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter