Svjetski dan voda
Hrvatska prva u Europi po zalihama pitke vode
Akumulacija Butoniga (Snimio Julien Duval)
Svjetski je dan voda, globalne kampanje kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti vode te promicanja održivog korištenja vodnih resursa. Prve važne preporuke o problemima vezanim uz vodu i vodne resurse formulirane su na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama 1977. godine u Argentini, a nakon konferencije UN-a u Rio de Janeiru, rezolucijom iz 1993. godine odlučeno je da će se 22. ožujak obilježavati kao Svjetski dan voda. Punih 30 godina, kroz više od trideset svojih organizacija, Ujedinjeni narodi naglašavaju temu vode kroz sva glavna fokusna područja, odajući priznanje važnosti vode i potičući na aktivnosti koje doprinose ostvarenju 6. cilja održivog razvoja: Voda i odvodnja za sve do 2030. godine.
Vodne krize postaju sve aktualnije diljem svijeta, osobito u vodom siromašnim krajevima i rastućim urbanim sredinama, čemu dodatno doprinose klimatske promjene s izmjenom sušnih i kišnih razdoblja, prirodne katastrofe i ratna zbivanja. Stoga je ovogodišnja tema Svjetskog dana voda "Ubrzaj promjene" da bi se riješila kriza s vodom i odvodnjom. Poruka je "Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“. Voda utječe na sve i svi trebaju nešto poduzeti. Svaki pojedinac, obitelj, škola i zajednica mogu promijeniti način na koji koriste, troše i upravljaju vodom u svojim životima. Ti će sadržaji biti obuhvaćeni i Programom djelovanja za vodu, koji će se pokrenuti na Konferenciji UN-a o vodama od 22. do 24. ožujka u New Yorku, prvom događaju takve vrste u gotovo pedeset godina. Ovo je jedinstven trenutak koji se događa jednom u generaciji da se svijet ujedini oko vode.
Hrvatska obiluje obnovljivim zalihama podzemnih voda čija se količina se procjenjuje na oko 22,43 milijarde kubika godišnje. Prema tim podacima, zauzima peto mjesto u Europi po ukupnim zalihama podzemnih voda. S 29.200 m3 vode po stanovniku na prvom je mjestu u Europi po zalihama pitke vode po broju stanovnika. Iako se Hrvatska ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja u kojoj problemi s vodom i oko vode još nisu zaoštreni i vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja, prioritet je osvijestiti potrebu očuvanja ovog resursa.
Hrvatska će u travnju iduće godine biti domaćin Međunarodne konferencije Vode u osjetljivim i zaštićenim područjima, koja će se održati u Puli. Upravo su otvorene prijave sažetaka. Konferenciju organiziraju Hrvatsko društvo za zaštitu voda i Europsko udruženje za vode, jedan od suorganizatora je Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a cilj je dati doprinos širenju znanstvenih spoznaja usmjerenih na nova, inovativna i troškovno isplativa rješenja za zaštitu voda i biološke raznolikosti, kao i na izmjene pravnoga okvira koji se odnosi na osjetljiva i zaštićena područja.
Istarski vodovod Buzet i ove se godine već tradicionalno, u obilježavanje Svjetskog dana voda uključuje kroz otvorena vrata vodovoda koja otvara za nekoliko stotina djece predškolskih i svih školskih uzrasta iz cijele Istre.
Misija Istarskog vodovoda Buzet kontinuirana je opskrba potrošača pitkom vodom visoke zdravstvene ispravnosti
Bez akumulacije Butoniga Istra bi ljeti bila žedna
Prema tehnološkim i proizvodnim karakteristikama Istarski vodovod sa sjedištem u Buzetu svrstavaju među četiri najveća vodovoda u Hrvatskoj. Djeluje na većem dijelu Istarske županije, na području 28 istarskih gradova i općina, a unatoč nepovoljnoj konfiguraciji terena kojeg pokriva, dijelom i brdsko planinskog područja, jedan je od najsloženijih i najefikasnijih vodoopskrbnih sustava.
U 90 godina svog postojanja profilirao se u respektabilan vodoopskrbni sustav s proizvodnim kapacitetom od 2.900 litara vode u sekundi. Godišnje proizvede oko 18 milijuna kubika vode koju, osim na području svog djelovanja, distribuira i Vodovodu Pula te Rižanskom vodovodu Kopar. U sustav Istarskog vodovoda, koji obuhvaća 2.429 kilometara vodovodne mreže i više od 75.000 potrošnih mjesta, odnosno vodomjera, uključena su tri glavna izvora u dolini Mirne, Sveti Ivan, Gradole i Bulaž, te akumulacija Butoniga. Upravo je Butoniga ključni resurs za ljetnu vodoopskrbu Istre kada je potrošnja vode četiri puta veća, a na pojedinim dijelovima zapadne obale, sedam pa i deset puta veća nego u zimskim mjesecima.
Prati se izdašnost izvora
Pripreme za turističku sezonu u punom su jeku. Pojedina područja u okruženju već se sada bore s nezapamćenim manjkom kako podzemnih, tako i površinskih voda. Stoga se budno prati izdašnost svih izvora i stanja u akumulaciji Butoniga kako bi se moglo intervenirati dok je još vrijeme.
- Možemo reći da je izdašnost izvora koje za potrebe javne vodoopskrbe koristi Istarski vodovod Buzet nešto bolja nego što je bila prošle godine kada je uvedena mjera redukcije pitke vode prvog stupnja, ali i puno bolja nego 2012. godine kada je također bila redukcija vode. Nivo vode u akumulaciji Butoniga na koti je od 40 metara nad morem, što je za oko tri metra, odnosno za gotovo šest milijuna m3 vode više u odnosu na prošlu godinu, te za 4,2 metra odnosno oko osam milijuna m3 više u odnosu na kriznu 2012. godinu. Radi pojašnjenja, reći ću da se iz Butonige godišnje zahvaća od pet do sedam milijuna m3 vode. Takvo povoljno stanje u akumulaciji djelomično je zbog hidroloških prilika, ali djelomično i stoga što smo u protekloj godini iz rezervnog izvora Bulaž, dijelom u akumulaciju, dijelom na postrojenje Butoniga, upumpali 2,7 milijuna m3 vode, izjavio je direktor Istarskog vodovoda Buzet Mladen Nežić.
Pripreme za turističku sezonu podrazumijevaju cijeli niz aktivnosti kao što su redovni godišnji servisi, sječa raslinja na trasama vodovoda, pranje vodosprema i prekidnih komora , aktivnosti na održavanju svih vodoopskrbnih objekata i opreme prema godišnjem planu održavanja, a isto je tako pokrenut cijeli niz investicija vezanih za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih cjevovoda te ostalih objekata.
Brojne aktivnost koje su odrađene nakon ekstremno sušne 2012. godine, pridonijele su spasu prošlogodišnje turističke sezone koja se uspjela izvući samo s redukcijom vode prvog stupnja, a to je prvenstveno povezivanje izvora u dolini rijeke Mirne s akumulacijom Butoniga što je omogućilo prihranjivanje Butonige vodom iz Bulaža. kako bi se s obzirom na klimatske promjene, dodatno postigao još veći stupanj sigurnosti vodoopskrbe, u raznim fazama cijeli je niz projekata za koji su potrebna značajna financijska sredstva. Međutim, sigurna vodoopskrba nema alternative. Nastavak povezivanja sustava na periferiji te nastavak povezivanja resursa jest dio strateških planova Istarskog vodovoda Buzet, kao i Hrvatskih voda.
- Najznačajnije investicije kojima se dodatno osigurava sigurnost vodoopskrbe na području djelovanja Istarskog vodovoda, ali i Vodovoda Pula i Rižanskog vodovoda Koper, jesu spojni cjevovod Butoniga – Sv. Stjepan te rekonstrukcija čvora Rovinjsko selo. Treba istaknuti i to da su Hrvatske vode naručile idejno rješenje nadvišenja preljeva akumulacije Butoniga. Idejno rješenje je gotovo i slijedi postupak nabave za idejni projekt i sve vodoistražne radove. Dugoročno gledano, ovo je izuzetno vrijedan projekt jer bi nadvišenjem preljeva od jednog metra osigurali mogućnost prihvata novih 2,3 milijuna m3 vode u akumulaciji, istaknuo je Nežić.
Fokus na kvaliteti vode
Istarski vodovod je pokrenuo i nabavu dva dizel električna agregata koji bi trebali biti određeni osigurač u slučaju poremećaja u opskrbi električnom energijom. Isto tako kreće s projektima integriranih i neintegriranih solarnih elektrana koje je kandidirao na EU fondove te očekuje sufinanciranje projektne dokumentacije, ali i njihove izgradnje.
Velika pažnja posvećuje se i kvaliteti vode. Tehnološko-laboratorijska služba Istarskog vodovoda analizira kvalitetu neprerađene vode na postrojenjima Sveti Ivan, Gradole, Butoniga i izvora Bulaž koji se koriste u proizvodnji vode za ljudsku potrošnju, vode nakon pojedinih faza tehnološkog procesa pročišćavanja i parametre sukladnosti vode za ljudsku potrošnju na distribucijskoj mreži, (ispitivanje vode na mjernim mjestima, nakon dezinfekcije, u vodospremama, na razvodnoj mreži i vodomjeru).
Sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju, svi pokazatelji kvalitete vode i njene sukladnosti određuju se Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe. Pravilnikom su parametri kvalitete vode podijeljeni u skupine indikatorski parametri i parametri zdravstvene ispravnosti, a obim analiza na analize skupine A i analize skupine B. Određena je učestalost uzorkovanja i obim analiza vode prema količini isporučene vode unutar vodoopskrbne zone koje moraju provoditi Županijski zavodi za javno zdravstvo.
Zakonom i Pravilnikom su propisani načini postupanja i izvješćivanja u slučaju odstupanja od parametara sukladnosti vode za ljudsku potrošnju. Pravna osoba koja obavlja djelatnost javne vodoopskrbe obvezna je primjenjivati sustav samokontrole zdravstvene ispravnosti vode na osnovi sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka, HACCP. Također, mora uskladiti svoj rad i poslovanje s odredbama Zakona i ishodovati ocjenu sukladnosti i odobrenje Planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju.
Lani analizirano 6.638 uzoraka
Prema Direktivi (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. godine, o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju slijedi razdoblje vezano uz prenošenje odredbi Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva donosi značajne promjene koje će utjecati na rad javnih isporučitelja vodnih usluga: promjene u vezi parametra kvaliteta vode (mutnoća), obaveze u vezi monitoringa, obavješćivanja javnosti, pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, zahtjeve za ovlaštenja laboratorija, edukacije za radnike koji rade s materijalom koji dolazi u doticaj s vodom, zahtjevi za materijale u doticaju s vodom, praćenje parametara zdravstvene ispravnosti u unutarnjoj mreži. U tijeku je donošenje Zakona o vodama, Zakona o vodi za ljudsku potrošnju i propisa.
U 2022. godini u internim laboratorijima Istarskog vodovoda u Buzetu i na Butonigi ukupno je analizirano 6.638 uzoraka na parametre redovitih ispitivanja. Svrha ispitivanja dobivanje je podataka o kvaliteti neprerađene vode, učinkovitosti kondicioniranja vode na postrojenjima te osnovnih podataka o fizikalno-kemijskoj, kemijskoj i mikrobiološkoj kvaliteti distribuirane vode, uključujući vodovodne ogranke i reklamacije.
Svečanost puštanja u pogon Istarskog vodovoda održana je 28. listopada 1933. godine, ujutro u Buzetu, popodne u Bujama
Devedeset godina na braniku vodoopskrbe
Od samih začetaka izgradnje i prvih radova na kaptaži izvora Sv. Ivan, radova prve i druge dionice sustava Mirne i treće dionice sustava Rižane tridesetih godina prošlog stoljeća, Istarski vodovod tehničkim je značajkama išao ukorak sa suvremenim postignućima. Takav pristup nastavljen je i prilikom izgradnje novih sustava, Gradola, Bulaža, a posebno Vodoopskrbnog sustava Istre - Vodovoda Butoniga.
O opskrbi vodom na području Istre sustavnije se počelo promišljati početkom 20. stoljeća. Prekretnica je bila 1924. godina kada je Skupština Odbora za pitke vode Triju Venecija zadužila inženjera Gina Veronesea, tadašnjeg redovnog predavača na Kraljevskom sveučilištu u Padovi, da prouči problem vodoopskrbe. Stručna komisija; provincijski liječnik dr. Opler, biolog profesor Casagrandi, geolog profesor Dal Piaz i hidrotehničar Veronese, po prvi je puta u povijesti sistematski snimila geo - hidrološko stanje Istre te izradila katastar istarskih voda. Kao osnovu vodoopskrbe Istre odredila je izvor Sveti Ivan kod Buzeta na 49 metara nadmorske visine, minimalne izdašnosti 200 litara vode u sekundi, konstantne temperature od oko 12 do 13 stupnjeva i tvrdoće oko 21-22 francuskih stupnjeva. Izvor Sveti Ivan do tada se samo iznimno koristio za vodoopskrbu jer glavna mu je funkcija bila pokretanje desetak mlinova vodenica.
Projekt završen krajem 1929.
Projektant Istarskog vodovoda profesor Veronese dovršio je projekt krajem 1929. godine. Uz prethodno odobrenje Ministarstva za javne radove Kraljevskim dekretom od 11. ožujka 1930. godine osnovan je i konstituiran Konzorcij za opskrbu Istre vodom sa sjedištem u Puli. Plebiscitarno mu je pristupilo svih 39 općina. Bilo je predviđeno pet osnovnih faza izgradnje. Budući da je Istra bila obuhvaćena Zakonom o integralnoj melioraciji, radove je u velikom postotku financirala država. No, trebalo je premostiti proceduru dodjele sredstava iz novčanih fondova pa je perfekt provincije Pula uspio kod velike metalne industrije "Dalmine" iz Genove ishoditi zajam od milijun lira. Kao veliki proizvođač cijevi za vodu ova je firma bila zainteresirana za gradnju vodoopskrbnog sustava.
Inženjer Veronese u lipnju 1930. godine dovršio je izvedbeni projekt za prvu fazu radova, a u tijeku je bio i izvedbeni projekt za drugu fazu. Početak radova obilježen je 28. listopada 1930. godine, kada je u blizini crkvice Sv. Ivana kod Buzeta svečano postavljen kamen temeljac, omanji obelisk s pohranjenom posvetom na pergamentu.
Odmah su započeli prvi radovi na kaptaži izvora Sv. Ivan koje je izvodilo građevinsko poduzeće Settentrionale iz Milana, izgradnja zgrade uređaja za pročišćavanje vode i ostalih zgrada u blizini izvora kao i izgradnja sedam kilometara dugog cjevovoda od izvora prema crpnoj stanici Sv. Stjepan.
Vlada je tijekom radova prema Zakonu o melioraciji Konzorciju odobrila nešto više od 28 milijuna lira za radove prve faze. Međutim, prethodno predviđeni troškovi gradnje znatno su bili premašeni. U jednom od vladinih ureda u Rimu posumnjalo se u ekonomičnost investicije, posebice u kontekstu troškova održavanja i općenito eksploatacije budućeg vodovoda ruralnog područja te je naloženo da se drastično smanji iznos investicije.
Umjesto Veronesea, za tehničkog direktora Konzorcija postavljen je sveučilišni profesor Giuseppe Muzi. Stručnjaci okupljeni oko Muzija radili su na novoj koncepciji Istarskog vodovoda iako još uvijek na bazi projekta Veronesea, razradili su tri varijante te izabrali onu najjeftiniju, ali funkcionalnu kojom je Istra pokrivena s tri gotovo nezavisna, mada djelomično povezana vodovodna sustava; sustav Mirna, sustav Rižana i jugoistočni sustav Labin- Raša.
Među najvećima u Europi
Nova koncepcija odobrena je u travnju 1932. godine, a do listopada 1933. godine dovršeni su radovi prve faze na kaptaži izvora, uređaji za kondicioniranje vode, strojarnica, gravitacijski cjevovod od Buzeta do Sv. Stjepana, crpna stanica Sv. Stjepan, tlačni cjevovod, rezervoar Medici i opskrbni cjevovod Medici - Laganiši - Oprtalj - Triban - Buje. Već je prilikom svoje izgradnje Istarski vodovod bio među najvećima u Europi. Svečanost puštanja u pogon vodoopskrbnog sustava Istarskog vodovoda održana je 28. listopada 1933. godine ujutro u Buzetu, popodne u Bujama. U roku od godinu dana izgrađen je cjevovod od Buja, preko razdjelnog rezervoara Kastanjari jednim krakom preko Petrovije do Umaga, drugim preko Brtonigle do Novigrada koji je također svečano pušten u pogon točno godinu dana kasnije.
Značajan jubilej, 90 godina postojanja, U Istarskom vodovodu prigodno će obilježiti. Uz ostalo, i stručno znanstvenim skupom na kojem bi se obrađivalo i prezentiralo nekoliko tema: Povijest Istarskog vodovoda, Istarski vodovod danas – značaj, primjeri dobre prakse i dostignuća, Klimatske promjene, Hidrološke prilike te Istarski vodovod sutra.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
