Najpopularniji hrvatski meteorolog, HRT-ov Zoran Vakula u razgovoru za naš list potvrđuje da su ljeta sve toplija. U Istri je to najvidljivije u Poreču i Pazinu, ali dojam potvrđuju statistike i u drugim gradovima u Hrvatskoj.

- Vremenska prognoza je nešto što se ne propušta, naročito na HRT-u gdje se prezentiraju prognoze DMHZ-a. Zašto smo postali skoro pa ovisnici o tome kakvo će vrijeme biti sutra i koliko će biti stupnjeva?

- Ma ne mislim da smo postali ovisnici, samo želimo unaprijed znati što više toga, između ostalog i o vremenu. Tako je bilo i prije, još u doba pokojnog Tomislava Vučetića, Ive Rupnika i Milana Sijerkovića, legendi hrvatske meteorologije u medijima, a i sada je. Čak me danas, kada je vremenska prognoza dostupna kojegdje, ne samo u tiskovinama, radiju i televiziji kao nekada, ugodno iznenađuje i dalje prilično velika gledanost i slušanost HRT-ovih emisija s meteorološkim sadržajem, kao i praćenje HRT METEO aplikacije za pametne mobilne telefone i prenošenje informacija s internetskih meteoroloških stranica HRT-a. Na temelju redovite komunikacije s kolegama iz mnogobrojnih RTV kuća u svijetu usuđujem se tvrditi da je HRT po dostupnosti, količini i kvaliteti meteoinformacija među boljim javnim medijskim servisima, ne samo u Europi. Naravno, to je posljedica i rezultat višedesetljetne izvrsne suradnje HRT-a i DHMZ-a.

Zoran Vakula (foto: Tomislav KRIŠTO/CROPIX)

- Posljednjih godina dobiva se dojam da su ljeta toplija nego nekada. Je li to točno ili smo pretjerali s gledanjem prognoze?

- Dojam je dobar. Izvrstan. I to ne samo za ljeta. To potvrđuje analiza svakodnevnih mjerenja temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a, prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (SMO) diljem Hrvatske. Baš nedavno sam analizirao najnižu i najvišu dnevnu temperaturu zraka za Poreč, gdje podaci postoje od 1981. godine i Pazin, gdje se mjeri od 1961. Gledajući sezone i 30-godišnje srednjake, najveći porast temperature zraka je baš ljeti. U Poreču je i prosječna ljetna najniža i najviša dnevna temperatura zraka u razdoblju 1991.-2020. viša za 0,8 °C u usporedbi s razdobljem 1981.-2010. godina. U ostalim je sezonama porast između 0,4 i 0,6 °C. U Pazinu je slično, prosječna ljetna najniža temperatura zraka viša je za 0,8 °C, a prosječna najviša za 0,6 °C. Najmanji je porast prosječne jesenske najviše dnevne temperature zraka, koji je u Pazinu samo 0,1 °C. Štoviše, kad se uspoređuje posljednje razdoblje s onim 1961.-1990. godina porast tijekom jeseni ne postoji! Razlika je 0,0 °C. No, porast prosječne ljetne najniže temperature zraka je 1,4 °C, a najviše čak 1,5 °C!

- Koliko tehnološki gadgeti, poput mobitela i prognoza koje za Hrvatsku vuku iz raznih izvora, uzrokuju porast interesa za sutrašnju vremensku prognozu. Neke prognoze se dosta razlikuju od onih na HRT-u, odnosno DHMZ-u?

- Razvojem računala i druge tehnologije meteorološke su informacije znatno dostupnije nego nekada. Rezultata kompjutorskih modela atmosfere koji izračunavaju prognostičke meteorološke elemente je gotovo pa bezbroj. Ako se gleda samo jedna aplikacija ili internetska stranica s vremenskom prognozom, može se stvoriti dojam pretjerane pouzdanosti i mogućnosti prognoziranja čak i po satima i minutama više dana unaprijed. A realnost je puno složenija. Mnogi koji prate više izvora uglavnom se ponašaju po onom stihu: "Pamtim samo sretne dane" pa neke neopravdano pretjerano hvale, druge kude. Nema idealnog, ima samo manje boljih i lošijih. Pritom ne mislim na vizualni dojam, nego na prognostički. Neka jako dobro upakirana meteorološka informacija nije nužno i dovoljno kvalitetna. Modeli ECMWF-a, Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, po mnogočemu su najbolji u svijetu. I neki njihovi rezultati mogu se vidjeti kojegdje, između ostaloga i na popularnoj norveškoj prognozi i na stranicama DHMZ-a. Razlika je samo u vizualizaciji i uzimanju pojedinih točaka mreže modela za predstavnika nekog mjesta.

Zoran Vakula (foto: Tomislav KRIŠTO/CROPIX)

- Koja je prognoza točnija?

- Ne smije se zaboraviti da svaka prognoza ima svoju vjerojatnost ostvarivanja – i u većini slučajeva – što je dan prognoze dalji od trenutka prognoziranja – manja je vjerojatnost ostvarenja prognoze. Ne vjerujem da će prognoze ikada biti 100 posto točne za sva obilježja vremena. A ne vjerujem ni da će napredak u sljedećim desetljećima biti tako velik kao što je bio u posljednja dva, tri. Prognoza nije dijagnoza! Pogreške se pojavljuju zbog nepouzdanosti vremenskih uvjeta, a ponekad i nedovoljne odlučnosti meteorologa.

- Znači, nikad nije sto posto sigurna?

- Neprijeporno je u meteorologiji teorija kaosa na djelu. Male promjene u početnim uvjetima – nedovoljno kvalitetna spoznaja aktualnog vremena u svim dijelovima svijeta – proizvodi katkad velike promjene više dana unaprijed. To je možda najzornije vidljivo kod tzv. ansambl prognoza, kad se analiziraju prognoze za isto mjesto više dana unaprijed, i to prognoze koje su izračunate na temelju samo malo promijenjenih početnih uvjeta jednog modela. Ili čak istih početnih uvjeta, ali za različite modele atmosfere. Prognoze se tada mogu usporediti s dimom iz dimnjaka. Što su čestice dima udaljenije od dimnjaka, to su raspršenije, odlaze u različite smjerove. Tako i krivulje prognoze, primjerice temperature zraka, za prve dane prognoze su jako bliske jedna drugoj, a što je dan prognoze udaljeniji od trenutka prognoziranja – krivulje su raspršenije – razlike u prognozama sve su veće…

Stoga, gleda li se jedan od izračuna nekog modela, dobiva se lažni dojam kako je prognoza "sigurna", a kad se pogledaju ansambl prognoze, s više izračuna modela, i još ako su oni različiti – dobiva se prava slika o nepouzdanosti cijeloga sustava. Na temelju toga se priprema probabilistička ili vjerojatnostna prognoza – u kojoj ne postoji samo 0 i 1, crno i bijelo, nego i nijanse – mogućnosti, vjerojatnosti…. Istina, takva prognoza neke ne zadovoljava, ali dodatno pojašnjava kako je riječ o „prognozi“! U cijeloj je priči jako važno i iskustvo meteorologa, njegovo znanje, katkad i hrabrost, da na kvalitetan, razumljiv i jednosmislen način napiše ili izgovori prognozu za neko mjesto ili područje.

Zoran Vakula (foto: Tomislav KRIŠTO/CROPIX)

- Vi ste oprezni u prognozama, mislim na HRT?

- Baš zbog te nepouzdanosti prognoze više dana unaprijed, u HRT METEO aplikaciji za pametne mobilne telefone, koju je HRT pripremio u suradnji s DHMZ-om i HAK-om, prognoze za prvi i drugi dan su detaljnije, po mjestima, od trećeg do petog dana po manjim područjima, a za šesti i sedmi dan prognoze postoje samo izgledi vremena za kopneni i primorski dio.

- Koliko se koristi aplikacija HRT METEO aplikacija?

- Manje nego na početku, ali to je i razumljivo, jer se već dugo nije osvježavala novih značajkama, osim što je DHMZ poboljšao radarsku sliku oborine i proširio je na većinu Hrvatske. Do kraja godine će vjerojatno na cijelu. Stoga mi djeluje sasvim zadovoljavajuće trenutačno više od 100.000 korisnika iz više desetaka država, prema nekim analitičkim alatima čak i više od 100 tisuća! Kad je ova moja druga "kćerka" krenula u život – u rujnu 2016. godine – postigla je iznenađujući uspjeh. Osim što je bila jedinstvena po subjektivnim prognozama meteorologa, za razliku od ostalih aplikacija s prognozama modela, u prvih tjedan dana od pokretanja bilo je više 50 tisuća preuzimanja, bila je najpopularnija na Google Playu u kategorijama Top Apps i New Releases, a na App Storeu najpopularnija u kategoriji besplatnih aplikacija. Veseli me i čini ponosnim da još stižu pohvale na ovaj spoj HRT-a, meteoroloških informacija DHMZ-a i prometnih informacija HAK-a, uključujući i web kamere. Naravno, ima i pokuda. Teško je sve zadovoljiti.

- Sve više se govori o globalnom zatopljenju, iako neki fizičari spominju novo ledeno doba. I Vi ste fizičar, kako to ocjenjujete?

- Neprijeporno živimo u doba globalnog zatopljenja, toplog dijela života Zemlje, koja je do sada prolazila i toplija i hladnija razdoblja, čak i ledena doba. Vjerojatno će i dalje. No, prije nego što dođe novo ledeno doba, valja nam se prilagoditi i preživjeti ova iznadprosječno topla desetljeća... I pritom pokušati što je moguće manje negativno djelovati na svijet oko sebe. Priroda teži ravnoteži. Naše silno onečišćenje i prevelika potrošnja energenata, između ostaloga, barem malo joj - vjerojatno i više - otežava put do te ravnoteže.

- Treba li građane educirati o klimi, vremenu i promjenama koje su na vidiku? I u prošlosti je bilo suša i nevremena, ali danas se sve prikazuje katastrofom, za što su djelomice krivi i mediji.

- Edukacija je nužna. Ovo što se proživljava u mnogim dijelovima svijeta je katastrofa. Mediji pomažu da su informacije brojnije i da do njih dolazimo brže i lakše nego prije. Naravno, pritom se ponekad događaju i pretjerivanja. Ali takvi su ljudi...

- Istra ima specifično vrijeme. Jedna je klima u unutrašnjosti, druga uz obalu. To se vidi i na HRT-ovoj prognozi. Što na to utječe?

- Kao i cijela Lijepa naša, tako relativno mala, a raznolika zemlja, i sama Istra ima svoje specifičnosti. I to ne samo obala i unutrašnjost, nego se razlikuje obala do obale – zapadna, istočna i južna... Na klimu djeluju, između ostalog, i Alpe, uključujući i Dinaride, Sredozemlje, kontinentalni dio... I dok gotovo sigurno svi znaju da je posljednjih 30 godina srednja najniža mjesečna temperatura zraka u svim mjesecima viša u Poreču nego u Pazinu, možemo reći da su jutra toplija uz more zapadne obale Istre, nego u njezinoj unutrašnjosti, vjerojatno ima nekih koji ne znaju da je srednja najviša mjesečna temperatura zraka pola godine viša u Pazinu!? Možemo reći da su poslijepodneva u Poreču u prosjeku toplija samo od rujna do prosinca, te u siječnju. A u veljači nema razlike. Ili primjerice, jamačno se zna da jeli prosječni i apsolutno najveći mjesečni broj sunčanih sati tijekom cijele godine veći u Poreču, nego u Pazinu, ali nisam siguran zna li se da Poreč u siječnju i veljači, pa čak i lipnju, ima manji apsolutno najmanji mjesečni broj sunčanih sati od Pazina!?

Zoran Vakula (foto: Tomislav KRIŠTO/CROPIX)

- Koliko ta statistika ima utjecaja na svakodnevnicu?

- Naravno, sve su to statističke vrijednosti koje se u prognozama rijetko spominju jer od njih ljudi uglavnom nemaju korist kod planiranja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. Najdetaljnija prognoza za Istru može se svakodnevno čuti na Radio Puli Hrvatskog radija HRT-a. Pripremaju je kolegice i kolege iz Pomorskog ureda Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a. Ista je vidljiva i u HRT METEO aplikaciji. Malo manje detaljna dostupna je HTV1, HTV2 i HTV4. U različitim emisijama Istra je zastupljena od 1 znaka značajnog, prevladavajućeg vremena i temperature zraka do čak 4 znaka vremena i temperature.

- Kakvo je bilo dosadašnje istarsko ljeto, toplije ili hladnije nego inače? Može li se već sada prognozirati kakva će biti jesen, da ne idemo do zime? A u ostatku Hrvatske?

- I u Istri, i diljem Hrvatske, ovo je ljeto jedno od toplijih u znanoj povijesti mjerenja. Štoviše, među pet najtoplijih. Ne bi me čudilo da završi i na "postolju". No, konačnu službenu ocjenu dat će klimatolozi DHMZ-a. Prognoze za jesen i zimu za većinu Hrvatske, uključujući i Istru, daju povećanu vjerojatnost za barem prosječnu srednju sezonsku temperaturu zraka, što znači da je malo vjerojatno da će povremena hladnija razdoblja zasjeniti ona toplija. Ili jednostavnije, iznadprosječna toplina vjerojatno će nastaviti prevladavati i u nastavku ove godine i početkom sljedeće. Ali naravno, riječ je o dugoročnim prognozama koje su bolje nego prije i bolje u usporedbi s izračunima samo na temelju statistike, ali su još daleko od savršenstva. Događaju se, srećom, prilično rijetko, i u dugoročnim prognozama neki vrlo malo vjerojatni događaji.

- Jesmo li se riješili toplinskih valova i oluja uz obalu ili se to ne može još reći?

- Ne bi me iznenadilo da do kraja kolovoza, možda čak i početkom rujna, barem u dijelu Hrvatske imamo još poneki kraći toplinski val. No, hoće li do njega uistinu doći valja pričekati službena upozorenja DHMZ-a, nacionalnog autoriteta na području meteorologije, koji je jedini i ovlašten objavljivati takva upozorenja. S tim se terminom nije dobro razbacivati, jer gubi smisao i važnost. A tema je ozbiljna. Ljudski su životi u pitanju.

- Nismo još naviknuli na tako opasna upozorenja, mnogi nepotrebno izlaze u podne, a proglašen je toplinski val?

- Prognoza toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje nije jednostavan proces. Iznadprosječno visoka temperatura zraka, pa čak ni vrućina, ne znači nužno i toplinski val. Različita hrvatska područja imaju različite pragove – vrijednosti temperature zraka na temelju kojih se upozorava na umjerenu, veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje. I to ne samo za najvišu dnevnu temperaturu zraka, koja se najčešće događa poslijepodne, nego i za visoke vrijednosti najniže dnevne temperature zraka, koje se najčešće događa noću i rano ujutro, jer se pokazalo kako i nedostatak osvježenja tijekom noći može nepovoljno djelovati na ljudski organizam.

Do tih se pragova došlo detaljnim analizama velikog niza meteoroloških i medicinskih podataka, posebice podataka smrtnosti u pojedinim mjestima. Stoga je suradnja više institucija, između ostalih Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, ureda Svjetske zdravstvene organizacije, DHMZ-a i niza drugih, bila nužna kada smo uvodili ta upozorenja 2012. godine. Najprije je posebna radna skupina pripremila Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine na temelju kojeg je DHMZ počeo s objavljivanjem upozorenja na toplinski val. I to samo za tekući i sljedeća četiri dana.

- Portali stalno proglašavaju meteo-senzacije.

- Medijske kuće trebale bi samo prenositi upozorenja DHMZ-a, a ne ih objavljivati kad se kome prohtije, ovisno o njihovom kućnom meteorologu, bez obzira imao li on diplomu PMF-a ili bio meteorolog-amater, zaljubljenik u meteorologiju. Kućni meteorolozi trebali bi spominjati zatopljenja i mogućnost toplinskih valova, a ne ih bombastično najavljivati čak tjedan dana unaprijed, i to još uz prognozu duljine njihovog trajanja. To već spada u senzacionalizam i dezinformiranje javnosti. A oluje, njih ima u svim godišnjim dobima i nisu ništa neobično. Iznenadilo bi me kada bi izostale. Pogotovo stoga što su u odviše zagrijanoj atmosferi, a ove godine imamo takvu; olujni procesi češći i žešći nego kada je temperatura zraka niža.

- Mnogi od nas prate bioprognozu. Koliko ona doista utječe na pojedince, možda na svakog drugačije?

- Kao i toplinski valovi, i biometeorološka prognoza ozbiljan je posao. Odavno je dokazano djelovanje vremena i meteoroloških elemenata na ljudski organizam, osobito uoči i tijekom promjena atmosferskih stanja. I to ponajviše kod osoba narušena zdravlja. Različito za različite vrste oboljenja. Kod sastavljanja bioprognoze, kao i kod njezina praćenja – slušanja, čitanja i gledanja - nužna je pozornost. Ona ne smije biti sugestivna da bi se izbjegao placebo efekt u smislu: "Sutra ću se osjećati loše jer će biti nepovoljne biometeorološke prilike", nego informativna, upućivati korisnika na moguće nevolje kod nekih atmosferskih stanja i napose promjene meteoroloških elemenata, te po potrebi primjenu određenih terapija kako bi se izbjegle veće zdravstvene nevolje.

- Kako na Vas utječe loše vrijeme?

- Najprije bismo trebali znati što je loše vrijeme. Nekima je loše kad je kiša i svježina, nekima kad je sunce, vrućina i sparina. Premda neki vole, mislim da nije dobro nazvati pogoršanje vremena kada nakon dugog razdoblja suhog i sunčanog vremena dolazi kiša. Kako god, znam biti i dobrog i lošeg raspoloženja kod kojekakvog vremena. No, ako se misli na nepovoljne biometeorološke prilike, do sada sam primjećivao ponekad veću nervozu i razdražljivost, rijetko i glavobolju.

- Pitaju li Vas članovi obitelji što da sutra obuku? I što kažu ako date krivi savjet?

- Pitaju. I hvale i kude, kako kada. Odavno sam se naučio opreznosti i ne savjetovati im odjeću, nego opisati kakvo vrijeme prognoziram pa neka same odluče što će odjenuti i obuti.

- Ljudi Vas sigurno svašta pitaju kao najpoznatijeg hrvatskog meteorologa. Pamtite li neko posebno pametno ili nepametno pitanje? Očekuju li previše od prognoze vremena?

- Pitanja i komentari su česti. Srećom uglavnom dobronamjerni. Pokušavam odgovoriti i pomoći meteorološkom informacijom kad god mogu. Kao i u mnogim drugim područjima, i kod vremenske prognoze se želi spoznati što više, dulje, detaljnije, pouzdanije. Napredak je vidljiv, ali ograničenja i dalje postoje. No, neki to kao da ne žele shvatiti.

- Ponekad Vas kritiziraju zbog nepogođene prognoze. Pogađa li Vas to?

- Da. Nije mi svejedno, premda je riječ o vremenskoj prognozi u kojoj su veće ili manje pogrješke nezaobilazna svakodnevica. Naravno, pritom ne mislim na pogrešku od 1-2 °C temperature zraka ljeti, ali već zimi takva pogrješka može značiti smrzavanje pločnika i kolnika te niz drugih nevolja i troškova. Žao mi je kada se pogriješi jer nisam ili nismo kvalitetno i detaljno analizirali sve mogućnosti i spomenuli ih u prognozi. No, i sretan sam kada prema svim pravilima struke moram prognozirati mogućnost olujnog nevremena, a ono izostane.

- Jeste li ikada požalili što ste postali meteorolog i ima li danas mladih fizičara koji žele postati novi Vakula? U jednom intervjuu izjavili ste da ste razmišljali o pozivu novinara ili tajnog agenta?

- Nisam požalio što sam postao meteorolog i ne znam želi li neko postati baš novi Vakula. No, svakako bi me veselilo kada bi se povećalo zanimanje za meteorologiju i kada bi se na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu povećao broj studenata geofizike. Naravno, i diplomanata meteorologije... Kao dijete sam imao kojekakvih ideja. I bavio sam se s mnogočim. Smatram da imam sreću što u sadašnjem poslu meteorologa–urednika na HRT-u objedinjujem mnogo toga, još iz mladosti. Tijekom osnovne škole u Pitomači i srednje u Virovitici bavio sam se mnogobrojnim aktivnostima, i na nastavi i izvan nje, koje mi i danas pomažu u radu.

Bio sam aktivan u recitatorskoj, novinarskoj i glumačkoj grupi; ponekad se javljao na Radio Đurđevac i Viroviticu kao dopisnik iz Pitomače, i to u stihu i rimi; vodio konferanse, priredbe, recitale; pripremao i vodio kvizove znanja; sastavljao križaljke i rebuse; objavljivao svoje novine pisane na pisaćem stroju u malom broju primjeraka, ovisno o kvaliteti indigo papira; bio ministrant i čitač tijekom misa u Župi sv. Vida; učio o filmskim kadrovima, snimanju i montiranju, pripremao scenarije i knjige snimanja u Kino-klubu Slavica, čak neke filmove snimao i montirao; natjecao se u matematici i biologiji; organizirao rad pionirske i omladinske organizacije u školi i mjestu... A i aktivno bavljenje sportom, najprije stolnim tenisom i košarkom, zatim i kuglanjem, naučilo me disciplini i organiziranosti.

Povezane vijesti

• STIŽE SNIJEG: Noćas i tijekom sutrašnjeg dana zabijelit će se veći dio Istre, pahulje moguće i na jugu
• PROGNOZA VREMENA ZA ISTRU: Treba vaditi kišobrane i jakete
• KAKVO NAS VRIJEME OČEKUJE U ISTRI NA STARU GODINU? Hoće li kiša ili ne? Donosimo definitivnu prognozu mladog pazinskog meteorologa