(Hina/EPA)
Vijeće veleučilišta i visokih škola u petak je na svečanoj sjednici hrvatskoj Vladi dodijelilo Zlatnu plaketu kojom je pozdravilo lanjsko donošenje izmjena Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), a plaketu je preuzeo ministar obrazovanja Radovan Fuchs.
Predsjednik Vijeća Damir Jugo napomenuo je kako je donošenje ovog zakona uslijedilo nakon odluke Ustavnog suda kojom je ukinuta odredba o razini stručnih studija u okviru HKO-a te njihove povezanosti s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO).
Naglasio je da je kako je Vlada, unatoč iznimnom pritisku dijela akademske zajednice, izradila zakon koji je ispoštovao odluku Ustavnoga suda, razdvojio razine stručnih, diplomskih i preddiplomskih studija te povezao s istim razinama EKO-a.
Jugo je ustvrdio kako je predlaganjem ovakvih zakonskih izmjena, koje je Hrvatski sabor bez glasa protiv izglasao 19. veljače 2021., Vlada nedvojbeno trajno doprinijela položaju i ugledu stručnih studija, a posljedično veleučilišta i visokih škola te njihovoj prepoznatljivosti.
Ministar Fuchs je napomenuo kako je u tijeku javno savjetovanje o nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te pozvao na podizanje razine kvalitete visokog obrazovanja i unaprjeđenje rada visokih učilišta, kako bi se mladima osigurao bolji život i omogućio istinski profesionalni razvoj.
Fuchs: Uskladiti studijske programe sa zahtjevima gospodarstva
"Moramo napraviti iskorak kako bi uskladili naše studijske programe sa zahtjevima hrvatskog gospodarstva, potreba hrvatskog društva te interesima hrvatske države", poručio je i kao prvi korak naveo novi zakonodavni okvir koji postavlja u jednaku početnu poziciju sve dionike u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.
Znanstvena i stručna djelatnost, naglasio je, moraju biti u funkciji razvoja gospodarstva i društva, uz omogućavanje razvoja svih područja od tehničkih i prirodoslovnih znanosti do humanističkih i društvenih.
Fuchs je podsjetio kako su temeljem odobrenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. dostupna nepovratna sredstva u iznosu 47,5 milijardi kuna, od čega je za komponentu "Obrazovanje, znanost i istraživanje" predviđen iznos od 7,5 milijardi kuna. To, kazao je, zorno prikazuje da Vlada, ali i Europska komisija prepoznaju izuzetnu važnost ulaganja u područja obrazovanja i znanosti.
Naveo je kako se unaprjeđenje visokog obrazovanja provodilo kroz četiri temeljna cilja, a jedan je bio i jačanje stručnih studija, odnosno ustrojavanje kvalitetnog binarnog sustava visokog obrazovanja koji jasno definirao razliku između sveučilišnih i stručnih studijskih programa.
Upravo u današnje vrijeme do izražaja dolazi iznimna važnost kontinuiranog ulaganja u visoko obrazovanje, rekao je Fuchs i dodao kako se to posebno pokazalo kroz spremnost i otpornost društva u borbi protiv pandemije koja je 2020. pogodila svijet te izazvala velike ugroze u svim segmentima društva i gospodarstva.