Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u srijedu u Hrvatskom saboru Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine.

Sve države članice EU morale su izraditi ovakve planove, a oni se moraju bazirati na smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost koji je u veljači ove godine prihvatilo Vijeće Europe s ciljem da se što brže pomogne državama članicama prebroditi gospodarske i socijalne posljedice pandemije. Sredstva osigurana iz ovog Mehanizma trebala bi u 27 država članica putem zajmova i fondova potaknuti javna ulaganja i reforme s ciljem rješavanja utjecaja pandemije.

Vladin Nacionalni plan sadrži prijedloge projekata u šest područja, ukupne vrijednosti 49,1 milijardu kuna. Temeljne su mu komponente gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo, te obnova zgrada.

Međutim, EU uvjetuje i da se minimalno 37 posto ukupnih sredstava namijeniti za postizanje ciljeva zelene tranzicije. Zelena tranzicija, kružno gospodarstvo, racionalno gospodarenje otpadom, zaštita prirode i bioraznolikosti, sve su to pojmovi o kojima stanovnici Hrvatske slušaju već godinama, a vide vrlo malo konkretnih rezultata. Što onda možemo uopće očekivati od novih planova za zelenu tranziciju, upitali smo Vjerana Piršića, poznatog ekoaktivista i ekologa iz Njivica na Krku, predsjednika udruge Eko Kvarner.

- To je katastrofa što se kod nas događa i razumijem zašto bi se nekome dizala kosa na glavi kad čuje neprestano jedne te iste pojmove u političkim govorima, a nikakvog pomaka na tom polju nema. A sad ću obrazložiti zašto. Hrvatska iz ovog paketa programa može izvući nešto manje od 50 milijardi kuna. Uvjet da ta sredstva povuče je da taj program bude "zelen". To je prvi prioritet u Mehanizmu oporavka EU, ali da to zaista bude "zeleno" u svom temelju, a ne da se radi samo o šminki ili ne daj bože nekakvom "greenwashu". Ono što je u Hrvatskoj problem su najmanje tri stvari. Kao prvo, mi nemamo participativni proces u izradi ovog nacionalnog dokumenta, nego je zapravo Ministarstvo regionalnog razvoja dalo Ministarstvu gospodarstva neke dokumente kao podloge, i oni su to samo kopirali.

I naravno, radi se o projektima, uglavnom građevinskim, koji se recikliraju već više od deset godina. Evo, za primjer, navodno u tim planovima postoji nekakva cesta Podsused - Zaprešić. To nema nikakve veze s gospodarskim oporavkom, a kamoli sa zelenom tranzicijom na kojoj Europa insistira. Da je ovo najbolja vlada na svijetu, i da ima najbolje namjere, bez učešća svih dionika, od građana, gospodarstvenika, jedinica lokalne samouprave, pa do akademske zajednice koja je fundamentalna u nekim zemljama u tim procesima, ne bi mogla napraviti kvalitetan plan oporavka ničega, kaže Piršić.

Greenwash

Drugi problem koji je i puno bitniji jest što, smatra on, naša vlada ne shvaća što znači "zeleno" u gospodarskom smislu. Piršić ima dugogodišnje iskustvo suradnje s mnogim ministrima do sada koji su sudjelovali na raznim konferencijama na kojima je on govorio o zelenoj ekonomiji. Iz tih razgovora i njihovog kasnijeg rada shvatio je da oni zelenu tranziciju jednostavnu ne razumiju, ili je namjerno ignoriraju.

Treći ključni problem, veli on, jest to što Hrvatska nema kapaciteta za provedbu jedne takve reforme, osim u akademskoj zajednici. To se vidi, upozorava, na svim razinama upravljanja u državi, a posljedica je što su mnogi kvalitetni projekti u zadnjih 15-ak godina bili ostvareni u inozemstvu s našim "mozgovima", a ne kod nas.

- Čak i da netko sada dođe s kamionom ispred Marićevog ministarstva i iskrca mu na ulicu sav taj novac, oni ne bi znali što konkretno napraviti s tim. I zato se realno bojim da ćemo mi taj novac koji dobijemo naposlijetku morati vraćati. Dan danas naši birokrati "zelenu ekonomiju" doživljavaju doslovno u smislu manje ćemo printati, ili ćemo koristiti reciklirani papir ili papirnate, a ne plastične čaše. I to je tragično za naš narod i državu. Upravo iz tog razloga se događa "greenwash", odnosno novac se baca na marketing da bi se neki projekti koji uopće nisu "zeleni" predstavili kao da jesu. Konkretno, ako vi stavite solarne panele na neki hotel da bi grijao vodu i uštedio energiju, to nije "zeleni" hotel niti je to "zeleni" turizam. Zelena tranzicija znači kao prvo dubinsku promjenu na civilizacijskom nivou. Današnja civilizacija je potrošačka civilizacija i gotovo svi žive pod normativima kapitalističkog američkog društva. Svi žele novi auto, novi mobitel, novi televizor, novi laptop i tako dalje, iako im on realno uopće ne treba. I tako se stvara gomila električnog otpada, na primjer, umjesto da svaki dionik društva sve te aparate koji im više ne trebaju pokloni onima koji nemaju, pogotovo siromašnoj djeci. To je, naravno, samo jedna stavka u toj zelenoj tranziciji, a cijela promjena filozofije bazira se na tome da građani i gospodarstvenici ne napuhavaju i ne podržavaju proizvodnju potrošačke robe sa sve manjim rokom trajanja. I to je zapravo udar u samo srce neoliberalnog kapitalizma i potrošačke civilizacije, objašnjava Piršić.

Notorna glupost

Zelena tranzicija u pravom smislu riječi znači promjenu sadašnje civilizacijske matrice u održivost, koja je i u Hrvatskoj postojala stoljećima, pa i tisućljećima. Primjerice, ovčari na Krku ili Cresu danas ne bi postojali da već tisućljećima ne gospodare održivo ovčarstvom, i da nemaju bjeloglave supove koji uklanjaju strvine. I upravo je to tragedija našeg naroda koji je sve do prije 50-ak godina živio održivo i u skladu s prirodom, a onda se priklonio svjetskim trendovima civilizacije koja uglavnom radi na uništavanju planeta svojim iracionalnim i neodrživim trošenjem svih postojećih resursa, od prostora, preko hrane, vode, energije, i tako dalje. Naravno, što manje pojedinac troši i što je više samoodrživ, to manje sudjeluje u BDP-u države, no s druge strane, uvijek će se naći način za punjenje proračuna. Piršić ističe da je krajnje vrijeme da se zelenim planovima pristupi ozbiljno i akademski jer su oni integralni dio održivog razvoja koji pak prijetnje kao što su klimatske promjene pretvaraju u šansu. Prvi takvi planovi izrađivali su se na samom početku 2000-ih za četiri općine u Istri i Međimurju, i to je trebao biti zamašnjak s kojim smo mogli već odavno biti na pravcu kojim sada Europa želi krenuti.

- Mi imamo dosta iskustva s pojedinim uspješnim projektima, što se može vidjeti i na Krku koji najuspješnije gospodari otpadom i energetikom, ali to nikoga očito ne zanima. Drugi ključan problem u svemu tome jest kada bi sad i okupili 50-ak eksperata koji će nam napraviti integralni zeleni plan, i da ga gotovog uručimo jedinicama lokalne samouprave, birokratski umovi ga ne bi razumjeli.

U to sam se uvjerio 2006. godine kada se radila strateška procjena utjecaja na okoliš za GUP grada Šibenika i kad sam vidio da tadašnji gradski urbanist planira urbanizaciju visoko vrijednog prostora na izlasku iz kanala. To mi nikako nije bilo jasno s obzirom da su tada Šibenik i cijela ta županija imali najveću depopulaciju. Tada sam čuo rečenicu zbog koje sam shvatio paradigmu unutar koje funkcioniraju ti birokratski umovi: svaki prostorni plan mora zagospodariti novim prostorom. To je notorna glupost i nonsens. Kako možete zagospodariti novim, praznim prostorom, ako vam se postojeći grad prazni, odnosno, ako vam se stanovništvo iseljava? Problematika nerazumijevanja zelene transformacije ili tranzicije, i problematika nepostojanja kapaciteta na svim upravljačkim nivoima dovest će, bojim se, do katastrofe. Kao prvo, nećemo moći povući sva sredstva koja se sada najavljuju, a kao drugo, čak i ona sredstva koja ćemo povući ćemo možda jednog dana morati vraćati jer će planovi biti traljavo provedeni, uvjeren je Piršić.

Povezane vijesti

• UVOĐENJE EURA: Građani "pod madracem" čuvaju više od 25 milijardi kuna, KAD KRENE KONVERZIJA, OČEKUJE SE "NAVALA" NA BANKE
• Plenković nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura: KROZ SLJEDEĆE DVIJE GODINE MORAMO NAPRAVITI KLJUČNE ISKORAKE
• ZELENA TRANZICIJA Vjeran Piršić, jedan od najpoznatijih hrvatskih ekoloških aktivista: "Naši političari ne shvaćaju što je zelena ekonomija. Čak i da netko sada dođe s kamionom ispred Marićevog ministarstva i iskrca mu na ulicu sav taj novac, ONI NE BI ZNALI ŠTO KONKRETNO NAPRAVITI S TIM"