Zastrašujući brojevi za 2020.: Hrvatska pala na razinu 2000., a Španjolska 1969.!

Ilustracija

U Hrvatskoj je lani zbog pandemije prouzročene koronavirusom ostvareno 64,2 posto manje dolazaka i 55,3 posto manje noćenja turista nego u 2019. U 2020. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 7 milijuna dolazaka i 41 milijun noćenja turista. Ograničenja u putovanjima, zatvaranje granica, propisi o karanteni i donošenje epidemioloških mjera i u Hrvatskoj i svijetu, izravno su utjecali na fizički turistički promet. Tako se, nakon što je u 2019. dosegnut rekord od 91 milijun noćenja, broj u 2020. vratio na razinu od prije 20 godina, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

- Nažalost, nas ne iznenađuje takav pad, ovo su izvanredne okolnosti i nisu s ničim dosad usporedive. Ono što nas više brine i što očekujemo s većom pažnjom je izvještaj Hrvatske narodne banke (HNB) o prihodima koji su
ostvareni u 2020. Naime, čini se da je ova situacija s pandemijom izazvala još veći pad prihoda od pada noćenja, jer je došlo do oštrih padova u cijenama, komentirao je Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK i direktor pulskog Unilinea.

Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), komentirao je kako je činjenica da smo lani imali daleko manji broj noćenja, bez obzira na priče da smo zadovoljni sezonom.

- Da smo bili tako zadovoljni sezonom, sada sigurno ne bismo imali takve probleme sa zadržavanjem radnih mjesta. Činjenica je da svi koji ovog trenutka i imaju rezervacije, imaju isključivo buking za srpanj i kolovoz, i to s klauzulom otkaza bez penala. Dakle, taj buking visi o koncu do zadnjeg časa. Za Uskrs zasigurno neće biti gostiju, gledajući aktualnu situaciju. Razgovarajući s hotelijerima, vidimo da je problem i svibanj jer ni tada neće biti nekog značajnijeg prometa te će, osim za travanj, potpore države trebati i u petom mjesecu, kazao je Andrić. Istaknuo je kako se tražilo da se prioritetno cijepe i ljudi koji rade u turizmu, pa se to predložilo Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, no za sada bez odgovora.

- Sve skupa visi o koncu. Koliko je 2000. bilo noćenja ne znam, ali činjenica je da smo u odnosu na 2019. daleko lošije odradili 2020. Ne trebamo se uspoređivati sa situacijom od prije 20 godina jer znamo zbog čega je lani došlo do pada, i to ne samo kod nas. I da nema te izvanredne situacije, mi bismo sada sigurno pjevali od zadovoljstva ostvarenim rezultatima. Ovako treba čekati što će Vlada odlučiti jer, kažem, bez tih potpora bit će jako loše, dodao je predsjednik STUH-a.

No, ono što također ne treba smetnuti s uma je činjenica da su druge konkurentske zemlje imale još veći pad u turizmu u 2020. te će samim time ove sezone više no ikad htjeti natrag svoj dio turističkog kolača kako bi spasile svoja turistička gospodarstva, kao i zaposlene i državne proračune. Tako je, primjerice, Španjolska lani pala na broj noćenja i dolazaka iz daleke 1969. Ovu je mediteransku zemlju lani posjetilo 19 milijuna turista, s time da je potrošnja turista pala za 78,5 posto, na 19,7 milijardi eura. Grčka je, pak, ostvarila 4 milijarde eura prihoda u turizmu, što je čak 18 milijardi manje nego 2019. Turskoj su, pak, prihodi od turizma pali za oko 65 posto, sa 34,5 milijardi eura na nešto više od 12 milijardi. Stranih turista su Turci imali za oko 70 posto manje nego godinu prije, i to ukupno oko 12,7 milijuna. Ove godine, pak, žele privući 25 milijuna stranih gostiju, dakle, plan je udvostručiti lanjske brojke.

Dok je u 2019. Dubrovnik bio grad s najviše ostvarenih noćenja turista, i to s 4,3 milijuna, u 2020. najviše noćenja ostvarili su gradovi u Istarskoj županiji: Rovinj s 1,7 milijuna noćenja te Medulin i Poreč s po 1,2 milijuna noćenja. U sva tri grada broj noćenja turista pao je u odnosu na 2019., i to u Rovinju za 55 posto, u Poreču za 62 posto te u Medulinu za 51 posto. Dubrovnik je u 2020. ostvario 776 tisuća noćenja, što je pad noćenja za 82 posto.

Turisti iz Njemačke ostvarili su lani pad dolazaka za 49 posto i pad noćenja od 41,1 posto u odnosu na 2019. Najviše noćenja ostvarili su u Istarskoj županiji, i to 5,1 milijun, što je 43,6 posto od ukupno ostvarenih noćenja turista iz Njemačke u Hrvatskoj, te u Primorsko-goranskoj županiji, u kojoj su ostvarili 2,9 milijuna noćenja, što je 24,3 posto svih njemačkih noćenja ostvarenih u Hrvatskoj. Ujedno, turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja od stranih turista u 2020., i to 1,5 milijuna dolazaka i 11,7 milijuna noćenja. Dodajmo i da su domaći turisti ostvarili 1,5 milijuna dolazaka i 5,4 milijuna noćenja, što je pad dolazaka za 34,2 posto i pad noćenja za 23,7 posto.