U vodu su pali i posljednji pokušaji zaštićenih najmoprimaca da ospore zakon po kojem će od rujna 2023. vlasnicima stanova u kojima desetljećima žive morati plaćati stanarinu po tržišnim kriterijima, objavio je u subotu Večernji list.

Ustavni je sud na sjednici održanoj 9. srpnja odbacio više prijedloga kojima se sporila ustavnost Zakona o najmu stanova, kako ranijih tako i novog zakona iz 2018. godine, navodi dnevnik.

Ustavni sud zaključio je da se i novi prigovori svode na argumente odbačene još 2016., kada se sporila ustavnost samog koncepta privatizacije stambenog fonda u Hrvatskoj na kojem su prije postojala stanarska prava. Sud je ustrajao u stavu da zagovaranje vraćanja na stare modalitete nema uporišta u Ustavu.

U odluci se podsjeća kako je lani zakonom uređen prijelazni režim nakon kojega će se potpuno napustiti, ne samo koncept stanarskih prava (koji je ukinut još 1996.) nego i pravni institut zaštićenog najma, ističe Večernji list.

Ovom odlukom Ustavnog suda potvrđena je ustavnost zakonskih odredbi po kojima se visina najma za zaštićene najmoprimce svakog rujna tijekom pet godina uvećava za iznos 1,20 puta veći od najamnine koju su zaštićeni najmoprimci plaćali na dan 31. kolovoza 2018. U rujnu 2023. zaštićeni najmoprimci bit će dužni iseliti se iz stanova ako s vlasnicima stanova u međuvremenu ne dogovore otkup stana ili sklope novi ugovor o najmu.

Vlasnici stanova tako će, nakon dugih desetljeća, ponovno moći raspolagati svojom imovinom, za koju su im zaštićeni najmoprimci plaćali stanarinu koja je u mnogim slučajevima bila manja od pričuve koju su vlasnici morali plaćati za uzurpirane stanove, piše Večernji list.

Povezane vijesti

• Milanović s predstavnicima udruga stanara zbog rasta najamnina
• Kompanije u pandemiji mogu tražiti niže najamnine za poslovni prostor - njemački sud
• Novi zakon trebao bi konačno riješiti status zaštićenih najmoprimaca. Prvi će put dobiti pravo na otkup stana