Na početku pressice Plenković je kazao kako je o paketu raspravljao s predstavnicima parlamentarne većine, sindikatima, HUP-om... i da su reakcije bile pozitivne.

Objasnio je potom zašto su pripremili paket mjera i kako je Hrvatska došla u situaciju da se mora reagirati na rast cijena, prenosi Jutarnji list. 

- Cijena plina u Europi raste iz nekoliko razloga. Prvo, nakon covid krize dolazi do veće potražnje po većoj cijeni u državama Azije. Drugi je Rusija, koja je glavni opskrbljivač plina Europe, Norveška nije u mogućnosti povećati proizvodnju plina. U Europi se događa veća potražnja, a zime su hladnije. Ujedno proizvodnja plina u Europi je u pad od 2014. god

- 43 posto plina dolazi iz Rusije, iz Norveške 23 posto, Alžira 11 posto, a putem LNG-a20 posto (Katar i SAD). Dio iz Azerbejdžana, dio iz Libije. Europa uvozi 60 posto ukupnih energetskih potreba. Opskrba plinom ide 77 posto plinovodima, 23 posto brodovima.

- Ovo je komparativna situacija u šest mjeseci, evo što se dogodilo s porastom cijene plina. 383 posto porast cijene plina je u Bukureštu, Hrvatska i Mađarska nisu zabilježile rast cijene plina od ljeta do kraja siječnja. Prosječna cijena U Europi je 2,8 puta veća nego u Hrvatskoj.

- Da vlada ne donosi ovaj paket mjera, od 1. travnja električna energija, odnosno računi za stuju bi poskupili 23 posto, a za plin 79 posto.

- 57 posto plina dolazi putem LNG terminala, 22 posto je uvoz iz RUsije. Hrvatska proizvodi oko petine svog plina, polovica se koristi u kućanstvima. Sama petrokemija troši 15 posto ukupne potrošnje plina u Hrvatskoj.

- Paket koji predstavljamo je vrijedan 4,8 milijardi kuna. Radili smo ga u koordinaciji svih ministarstava, kvlaitetan je i sveobuhvatan. Odnosi se na kućanstva, poduzeća i poljoprivrednike. Ublažavamo rast cijena električne energije na 9,6 posto. Odnosi se na kućanstva, porezna opterećenja, dodatno za umirovljenike, za poduzeća, te poseban program za poljoprivrednike i ribare. Plin će rasti najviše do 20 posto.

Uz predsjednika Vlade je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Ići će se tako na trajno smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto, s čime će se porezno opterećenje plina na računima izjednačiti s PDV-om na struju, no u određenom razdoblju PDV će se na plin, kako se doznaje, smanjiti na pet posto. O tome se još razgovara, ali vrlo je izgledno da će sva kućanstva i poduzetnici u ovoj kriznoj godini PDV na plin plaćati pet posto.

- Budući da ni to nije dovoljno, vlada ide i na subvenciju cijene plina, i to za sve.

- Kada je riječ o struji, tu bi HEP trebao odigrati svoju ulogu i smanjiti različite naknade kako bi ti računi bili prihvatljiviji.

- Također, želi se pomoći i najugroženijima pa će se tako obuhvat onih koji primaju vaučere za struju povećati sa 64.000 na oko 90.000 građana, a primat će i vaučere za plin. Povećat će se i iznos vaučera sa sadašnjih 200 kuna na neki veći iznos.

- Paket će, kažu neki sugovornici, obuhvatiti i građanstvo, poljoprivrednike, obrtnike i poduzeća.

Povezane vijesti

• Uzroci i posljedice stanja na tržištu nafte i plina: ZIMA ĆE BITI TEŠKA I SKUPA!
• USKORO RAST CIJENA STRUJE I PLINA: Ići ćemo s tri seta mjera
• Predstavljen paket mjera: Evo koliko poskupljuju struja i plin