Povodom Dana pobjede i Dana Europe, koji se slave 9. svibnja, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH objavio je kratki podsjetnik na događanja iz Drugog svjetskog rata.

"Drugi svjetski rat počeo je 1. rujna 1939. godine napadom Reicha na Poljsku, završio je 2. rujna 1945. kapitulacijom Japana. Trajao je punih šest godina.

S jedne je strane bila koalicija zemalja i vlada čiji se sastav mijenjao tijekom rata - prvo su u njoj bile Velika Britanija i Francuska, potom i zemlje Commonwealtha (Kanada, Australija, Novi Zeland, Južnoafrički Savez), pa pripadnici pokreta otpora u Norveškoj, Grčkoj, a do kraja 1941. pridružuju se i SSSR i SAD. Antifašistička koalicija ili jednostavno Saveznici općeprihvaćeni je termin za ovu zaraćenu stranu. Nasuprot njima bile su potpisnice Trojnog pakta (Njemačka ili Treći Reich, Italija, Japan i supotpisnice - Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Bugarska, Nezavisna Država Hrvatska i nakratko monarhistička Jugoslavija) ili Sile Osovine.

Antifašistička koalicija bila je kratkotrajni savez vrlo raznorodnih i inače antagoniziranih država, političkih pokreta i ideologija, privremeno ujedinjenih u grčevitoj samoobrani od agresivnih nacifašističkih država i njihovih satelita. Sile Osovine prijetile su uništenjem i parlamentarnoj demokraciji i komunizmu i mnogim tekovinama suvremene civilizacije.

Drugi svjetski rat bio je najkrvaviji sukob u povijesti čovječanstva. Procjenjuje se da je stradalo između 70 i 85 milijuna ljudi (ponajviše civilnog stanovništva u SSSR-u i Kini). Tijekom tih šest godina događali su se zločini i tragedije bez presedana - počinjene su brojne masovne likvidacije, organiziran je genocid koji je uključivao smišljeno ubijanje glađu, bolestima i gušenjem u plinskim komorama, poduzimani su zračni napadi s ciljem potpunog uništavanja civilnih ciljeva (a izvan neposrednih ratnih operacija), bačene su prve i jedine atomske bombe.

Rat u Europi završio je 9. svibnja 1945. godine, pošto je feldmaršal Wilhelm Keitel uime Trećeg Reicha potpisao bezuvjetnu kapitulaciju.

Dan 9. svibnja slavi se diljem svijeta kao Dan pobjede. U Europskoj uniji slavi se i kao dan Europe, jer je toga dana 1950. godine (na petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata) potpisana Schumanova deklaracija koja je omogućila početak europskog integriranja.

Narodnooslobodilačka borba u Hrvatskoj i u cijeloj Jugoslaviji bila je specifičan dio velike antifašističke koalicije. Hrvatski antifašistički pokret bio je vrlo važan i zapravo najjači (uz bosanskohercegovački) dio jugoslavenskog antifašističkog pokreta, pa je slijedom toga bio i najjači antifašistički pokret u Europi, ne računajući okupirane dijelove SSSR-a.

Stoga, iz puno razloga, Hrvatska može i treba slaviti ovaj dan". 

Povezane vijesti

• Svaka nevina žrtva i popaljeni dom još je čvršća spona naroda s njegovom vojskom
• Dan pobjede i oslobođenja Zagreba: Borba protiv revizionizma iznimno je važna
• Putin na Dan pobjede upozorava na mogućnost globalnog sukoba