GUVERNER BORIS VUJČIĆ:
Uvođenjem eura istarski turizam i brodogradnja bit će konkurentniji
Uvođenjem eura podići će se standard, a istarski će turizam postati konkurentniji, kazao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je danas u Puli bio gost i uvodničar tematske sjednice Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore ŽK Pula na temu "Strategije uvođenja eura u Hrvatskoj".
Pojasnio je da bi se ulazak u europodručje u Hrvatskoj pozitivno odrazio na izvoz, investicije i posebice na turizam te bi došlo do smanjenja kamatnih stopa i uklanjanja valutnog rizika.
Troškovi mali, koristi velike
- Čak 70 posto prihoda i 60 posto noćenja Hrvatska ostvaruje od gostiju koji dolaze iz europodručja, a nakon uvođenja eura oni će imati i dodatnu sigurnost jer će moći plaćati u vlastitoj valuti. Isto je i s drugom važnom granom istarskog gospodarstva - brodogradnjom. I na njezino poslovanje će se pozitivno odraziti uklanjanje valutnog rizika. Hrvatska je najmanja država članica Europske unije koja još ima vlastitu valutu, a s druge strane visoko je integrirana u europodručje, 75 posto domaće štednje i 67 posto ukupnih dužničkih obveza vezano je uz euro, stoga je visoko izložena valutnom riziku. Visoka euroiziranost hrvatske ekonomije i financijskog sustava ionako znatno smanjuje manevarski prostor za samostalnu monetarnu politiku, što znači da suodlučivanje o jedinstvenoj monetarnoj politici europodručja – u trenutku kada bi mu se Hrvatska pridružila - ne bi za našu zemlju činilo znatnu razliku od situacije u kojoj se sada nalazimo, kazao je guverner Vujčić.
Obzirom da nam je još u živom sjećanju uvođenje eura u susjednoj Italiji, kada su cijenama skinute nule pa je artikl od sto tisuća lira koštao sto eura, ili gotovo dvostruko više, guvernera smo pitali što će biti s cijenama u hrvatskim trgovinama.
- Raširena je javna percepcija da uvođenjem eura cijene rastu, što nije istina; rizik rasta razine cijena pri konverziji u pravilu je vrlo blag, učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja bio je privremen i prosječno je iznosio 0,23 postotna boda, dok je ocjena učinka za Hrvatsku 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena, istaknuo je Vujčić.
Cijene neće rasti
Guverner je naglasio da su građani svoj osjećaj o razini inflacije temeljili na kretanju cijena većinom jeftinijih proizvoda koje često kupuju, a upravo je kod te kategorije porast cijena tijekom konverzije bio izrazitiji.
- Postoje efikasne mjere za zaštitu potrošača odnosno protiv neopravdanog "zaokruživanja" cijena naviše, a to su zahtjevi koje država namjerava postaviti: svi trgovci morali bi šest mjeseci prije i nakon uvođenja eura cijene iskazivati i u kunama i u eurima. Upravo je to dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima ključna mjera kojom će se građane zaštititi od potencijalne nepoštene poslovne prakse u preračunavanju cijena, kazao je guverner HNB-a.
Troškovi uvođenja eura u Hrvatskoj su uglavnom jednokratni i niski, dok su koristi uvođenja eura trajne i relativno visoke, objasnio je guverner Vujčić okupljenima na prezentaciji, a uglavnom se radilo o ljudima iz bankarskog i gospodarskog sektora.
- Valutni rizik za građane, poduzeća i državu nestaje uvođenjem eura što će smanjiti rizike za financijsku i makroekonomsku stabilnost, povoljno će djelovati na premiju za rizik države, dok će se regulatorni trošak za banke znatno smanjiti, što će pozitivno utjecati i na razinu kamatnih stopa, a time i na uvjete financiranja i ubrzanje gospodarskog rasta. Građani i poduzeća uštedjet će na mjenjačkim poslovima i naknadama za prekogranična eurska plaćanja, a očekuje se pozitivan učinak na izvoz i investicije, smanjenje transakcijskih troškova i veća usporedivost cijena što će potaknuti međunarodnu trgovinu i turizam, poručio je Vujčić. (Leonid SLIJEPČEVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU OD SUBOTE
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
