Inicijativa 'Znanstvenici RH za klimu' upozorava da je Vlada dala suglasnost za istraživanje eksploatacije ugljikovodika na sedam polja, od čega će uprihoditi 22,8 milijuna kuna, i time pokazala da teži fosilnim umjesto obnovljivim izvorima energije, unatoč klimatskoj krizi.

"Vlada je dala suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja te procijenila godišnje prihode od navedenih aktivnosti na oko 22,8 milijuna kuna", upozorila je inicijativa u priopćenju u petak. 

Naglasili su kako Vlada time budućnost vidi u fosilnim izvorima energije ignorirajući povezanost s klimatskim promjenama i ugrožavanjem zdravlja morskog ekosustava s obzirom da veći udio nafte čine kancerogeni spojevi.

Znanstvenici su izrazili zabrinutost jer je to odgovor na njihove zahtjeve iz "Apela za sustavnu klimatsku akciju", koji je uručen institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Pitaju se je li to smjer djelovanja i odgovor na sve oštriju klimatsku krizu nominalno najodgovornijih institucija za donošenje i provedbu okolišnih politika.

"Pitamo se je li doista potrebno ovakve odluke, s toliko dalekosežnim posljedicama, donositi pod okriljem mraka, u sveopćoj tjeskobi aktualne epidemije COVID-19", istaknuto je u priopćenju. Takav način iz inicijative su ocijenili podmuklim jer isključuje mogućnost sudjelovanja javnosti. 

Ignoriranje znanstvenih rezultata

Poručili su i da je takav stav eklatantni primjer ignoriranja brojnih znanstvenika iz svih znanstvenih područja. "Radi se i o ignoriranju znanstvenih rezultata, djelovanju u potpunom neskladu s energetskim i dekarbonizacijskim aspektima Europskog zelenog plana", naglašavaju znanstvenici.

Ocjenjuju kako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ne prepoznaje razmjere problema i ne vidi potrebu za proglašavanjem krize i transformacijom dosadašnjeg smjera okolišne politike niti u jednom segmentu, jer ju, ovakvom kakva jest, smatra u potpunosti dostatnom.

Podsjetili su na riječi znanstvenika Ivana Đikića koji je poručio da su dramatične promjene u okolišu uzrokovane djelovanjem čovjeka veliki čimbenik nesigurnosti u smislu razvoja novih vrsta virusa i predviđanja njihovih učinaka na čovjeka.

Pozvali su institucije da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom.

"Smjer tih mjera mora biti utemeljen na najboljim raspoloživim rezultatima svih znanstvenih područja, kako bi se što uspješnije mogli nositi sa velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji u bliskoj budućnosti. Nedjelovanje i krivo usmjereno djelovanje donosi neprocjenjivu materijalnu, ali i egzistencijalnu štetu", zaključili su.

Povezane vijesti

• SAD osudio Iran zbog primjene sile u suzbijanju prosvjeda
• Milanović osnovao Vijeće za energetsku tranziciju
• Nuklearka Krško lani prebacila planove, slovenski suvlasnik planira drugi blok