(Hina/EPA)
Zahvalnu liturgiju u povodu 120. obljetnice doseljenja grkokatolika Ukrajinaca u Hrvatsku služio je u nedjelju vladika križevački Milan Stipić u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima.
U liturgiji je, između ostalih, sudjelovao vladika Stepan Sus, pomoćni biskup kijevsko-galicijske nadbiskupije. Liturgiji su nazočili predstavnici Republike Hrvatske i Republike Ukrajine, veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasyl Kyrylych, županijski i gradski dužnosnici, pjevači crkve sv. Petra i Pavla iz Lavova, generalni vikar za grkokatolike Austrije Yuriy Kolasa sa župnikom i mladima grkokatoličke župe sv. Barbare u Beču, svećenici i hodočasnici grkokatoličkih župa ukrajinske tradicije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Vladika Milan Stipić, križevački biskup, rekao je pritom da vjernici grkokatolici u Hrvatskoj, pripadnici ukrajinske narodnosti, slave 120. obljetnicu od doseljenja na hrvatski prostor i da oni, uz hrvatske i rusinske grkokatolike, čine treću skupinu grkokatolika u Križevačkoj eparhiji.
„Život i rad ukrajinskih grkokatolika na našem prostoru donio je ogroman pozitivan i progresivan doprinos u izgradnji društva moderne Hrvatske i izgradnji crkvenoga života. Današnja sveta liturgija je zahvalna služba Božja za 120 godina zajedničke povijesti u našoj zajedničkoj domovini Hrvatskoj. Vi ste bogatstvo našoj hrvatskoj zemlji i Katoličkoj crkvi na ovom prostoru“- poručio je vladika Stipić na današnjoj liturgiji u Križevcima prigodom 120. obljetnice doseljenja grkokatolika Ukrajinaca u Hrvatsku.
Obilježavanje 120. obljetnice doseljenja grkokatolika Ukrajinaca u Hrvatsku nastavit će se danas u 16 sati u Hrvatskom domu prigodnim kulturno-umjetničkim programom. Nastupit će križevačka društva, KUD "Križevci" i KUD "Prigorje", ukrajinske zajednice iz Zagreba, Rijeke, Vukovara, Slavonskog Broda, Lipovljana, Kaniže, Šumeće te profesionalno društvo iz Ukrajine, Plesni ansambl "Dyvocvit" iz Ivano-Frankivska.
Prvi Ukrajinci doselili su se u Hrvatsku početkom 20. stoljeća s prostora zapadne Ukrajine, koja je u to doba, kao i Hrvatska, bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Svi doseljenici bili su grkokatolici i pridružili su se Križevačkoj eparhiji.