Predsjednički kandidat Miroslav Škoro izjavio je u četvrtak navečer kako će, bude li  izabran za predsjednika, prvi referendum raspisati o ovrhama zbog 250 tisuća ljudi u blokadi, da treba priznati ako netko ima bolje rješenje od nas i da se u Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, pogoduje ''određenim lobijima''. 

 Gostujući u Dnevnika Nove TV Škoro je komentirao i štrajk prosvjetnih djelatnika koji traje već gotovo mjesec dana.  Rekao je da je "u ekonomiji tako da morate uzeti Petru da bi dali Pavlu. Problem je u tome što im je prvo rečeno da novca nema, pa onda da ima toliko da bi se dalo svima'', izjavio je Škoro. Ocijenio je kako je problem cijeli sustav obrazovanja u Hrvatskoj koji bi, kaže,  mijenjao u cjelini, a za njega je njemačko obrazovanje - uzor u Europi.

Prvi referendum o ovrhama; nužne veće ovlasti predsjednika - ne želi biti 'fikus'

''Nakon što povećam ovlasti predsjednika, koje su nužne, prvi referendum koji ću raspisati bit će onaj o ovrhama'', najavio je Škoro i objasnio kako je, bez obzira što imamo novi Zakon o ovršnom postupku, 250.000 ljudi u blokadi.

Smatra kako se "ne treba stidjeti priznati da netko ima bolje rješenje od nas'', te da se u "Hrvatskoj, za razliku od Slovenije, pogoduje određenim lobijima".

''Sve što predsjednik danas može je dati nekome odličje ili pomilovanje. Predsjednik je doista fikus. Ja ne želim to raditi. Zato sam podnio prijedlog da predsjednik može raspisati referendum koji ima zakonodavnu snagu, da može imati suspenzivni veto kada su u pitanju zakoni, da može sazvati i predsjedati sjednicom Vlade te da može, u konačnici, predlagati ustavne suce. To je moj program'', izjavio je Škoro.

Po njegovu mišljenju aktualna Vlada 'izgubila je kredibilitet' te bi on, dodao je,"destabilizirao ovakvu Vladu jer je poštenije da se 'preslaguje' samo onoliko koliko ide na korist građanina. Ovako su nam ukrali tri godine".

Na pitanje je li, u slučaju rušenja Vlade, poštenije ići na izbore ili preslagivati Vladu, odgovorio je kako bi on uvijek radije odabrao izbore.

Kada je pak riječ o imenovanju ustavnih sudaca, Škoro je najavio "da bi ustavne suce predlagao Saboru". Imenovanje ustavnih sudaca nazvao je "političkom trgovinom" i dodao kako je ''osam mjeseci bio u Saboru i izgubio osam mjeseci života s tim kradljivcima vremena'', te da mu je "žao što je u nekim slučajevima dizao ruku suprotno svome mišljenju".

Kao predsjednik bi tražio da se glavni državni odvjetnik bira na izborima, a ne imenuje. ''I dan danas kada ljudi imaju neku inicijativu, kada narod dođe s potpisima, ignorira ih se. Prva točka Ustava kaže da, ako narod hoće birati radnika na naplatnoj kućici ili državnog odvjetnika, narod ima pravo na to'', ustvrdio je Škoro. 

Pitanje o promjeni datuma blagdana i praznika, za Škoru je tema za stručnjake. Smatra kako trebamo slaviti Dan antifašističke pobjede, ali da nije bitno koji dan, te da se o tomu trebaju dogovoriti povjesničari.

Nemoguće riješiti pitanje Jasenovca jer su arhivi u Beogradu 

Kada je pak riječ o prošlosti, među kojima i o strašnim zločinima počinjenim tijekom Drugoga svjetskog rata, kao što su oni u logoru Jasenovcu, Škoro je ponovio svoje stajalište da "želi rasvijetliti istinu i otkriti tko su počinitelji tih strašnih zločina". 

''Ne možemo riješiti pitanje Jasenovca kada su nam arhivi u Beogradu. Mi se moramo dogovoriti s tom zemljom da nam vrati naše arhive'', dodao je Škoro.

''Onoga trenutka kada saznamo tko je napravio zločine, ići ćemo svi zajedno i moliti se za njih. Da bi im oprostili, moramo znati tko su ti ljudi. Ne možemo ići u budućnost, a da nismo rasvijetlili tu prošlost. U krajnjoj liniji, to i Europa traži od nas", izjavio je predsjednički kandidat Škoro.

Na pitanje o neriješenim granicama sa susjednim državama, Škoro je odgovorio da je "najpametnije dogovoriti se sa susjedom".

Također, smatra da Hrvatska treba od Srbije i Crne Gore tražiti ratnu odštetu.

Osvrnuo se i na pitanje biste Josipa Broza Tita na Pantovčaku rekavši - "Ja ju nisam tamo ni stavljao niti micao, a neću ju sigurno vraćati. Vidjet ću ima li tamo bista Blage Zadre, pa ću ju tamo postaviti'.

Zaključio je kako, za  razliku od nekih kandidata, u predsjedničku utrku ne ulazi zbog plaće i slično, te da će sam financirati svoju predsjedničku kampanju.

Povezane vijesti

• Trump ponovno umanjio važnost virusa, ne zna hoće li prihvatiti gubitak izbora
• Papa nazvao protumigrantske stavove na američkoj granici 'ludilom'
• Intervju Kamale Harris za CNN u četvrtak