(Hina/EPA)
Za razliku od oporbe, koja je u srijedu iznijela niz zamjerki na Nacionalnu razvojnu strategiju Hrvatske do 2030., saborska većina ju je hvalila kao sveobuhvatan i ambiciozan dokument s jasnom vizijom razvoja države
Strategija je sustavan i strateški iskorak u odnosu na postojeće dokumente, ne stoje kritike da smo je puno platili, radili su je je hrvatski stručnjaci, novac smo dobili od EU, uzvratio je na oporbene kritike Marko Pavić (HDZ) u saborskoj raspravi o dokumentu koji je predložila Vlada.
Izrazio je uvjerenje da će Vlada biti otvorena za prijedloge oporbe, no kaže da konkretne nije čuo. Samo doskočice i kvalifikacije, ustvrdio je.
Predrag Štromar (HNS) kaže da je Strategija sveobuhvatan i ambiciozan dokument s preciznim popisom ciljeva do 2030., Veljko Kajtazi, s pozicije zastupnika nacionalnih manjina, pozdravlja najavu da će se ustrajati na jednakim životnim uvjetima i jednakim prilikama za sve. Jednim od najvećih izazova do 2030. označava smanjenje rizika od siromaštva.
Dragana Jeckov (SDSS) dodaje pak da je negativa demografska slika jedan od većih izazova na koji se mora efikasno odgovoriti. Smatra da Strategija nije samo lista dobrih želja te da bi, ostvare li se ciljevi iz nje, Hrvatska mogla postati konkurentnija zemlja.
Od šume se ne vidi stablo
Oporba, međutim, na predloženu Strategiju gleda sasvim drugačije.
Njen sadržaj ne nudi jasne i nedvosmislene prioritete u idućih deset godina, ne adresira ključne društveno-političke probleme, kaže Siniša Hajdaš-Dončić (SDP) i dodaje da je strategija izrađena po modelu u kojem se 'od šume ne vidi stablo'.
Strategija je bezobrazno skupa, rađena na netransparentan način, puna je ispraznih rečenica, sadrži i prognozu gotovo kukavički definiranog prosječnog gospodarskog rasta od tri posto, kaže zastupnik.
Anka Mrak Taritaš (Glas) kaže da je Strategija "pažljivo kompiliran popis lijepih želja" koji se može sažeti u jednoj rečenici - moramo biti pametni, lijepi i važno je da se ne iseljavamo.
Rezime Strategije je da Vlada još živi u ekonomskoj prošlosti, no ni nju ne zna dobro analizi, tvrdi Božo Petrov (Most) i dodaje da u njoj nema ni jedne konkretne mjere, a ni rješenja za najveće izazove.
Strategija kasni tri godine, pa ćemo kasniti s povlačenjem sredstava iz EU fondova, Vlada želi donijeti Strategiju na deset godina, a ne zna ni hoće li sutra otvoriti kafiće, kaže Petrov, pa problematizira njenu cijenu.
"Zašto ovu paučinu, maglu nije mogla puno bolje napisati skupina hrvatskih stručnjaka, zašto smo paučinu Svjetskoj banci trebali platiti 32 miijuna kuna", pita se zastupnik.
EU spomenuta 349 puta, Hrvatska 105
Hrvoje Zekanović (HS) tvrdi da je Strategija napravljena na razini srednjoškolskog eseja, da nema ni jednog egzaktnog podatka. Ni riječju nije spomenuta borba protiv ilegalnih migracija, 349 puta je spomenuta EU, 105 Hrvatska, izbrojao je zastupnik. Marijan Pavliček (HS) zamjera što se o korupciji, koja prožima sve sfere društva, govori na manje od kartice.
Damir Bakić (ZLB) ističe da se o predloženom dokumentu teško može govoriti kao o Strategiji, jer nema plana akcija, rokova, indikatora.
"Ovaj dokument nikoga ničim ne obvezuje, pa nikoga ne košta obećati da će 95 posto djece do četiri godine biti obuhvaćeno vrtićima, to je nepodnošljiva lakoća obećanja", kaže zastupnik nezadovoljan što su znanosti obrazovanje dobili vrlo malo prostora.
Marin Lerotić (IDS) ističe da se mora učiniti potpuni zaokret u poljoprivredi, koja mora suštinski postati strateška grana, a proizvodnja hrane strateški nacionalni interes.
I Vesna Vučemilović (DP) razočarana je Strategijom, dijeli razmišljanja da je njen cilj zadovoljiti formu prema Bruxellesu kako bi se povukla sredstva iz europskih fondova.
Predložena Nacionalna razvojna strategija izazvala je veliko zanimanje zastupnika, za pojedinačnu raspravu javila ih se trećina, pa je potpredsjednik Sabora Željko Reiner izračunao da bi se, bez replika, moglo raspravljati pet-šest sati, s njima i koji sat više.