ZAGREB
Sabor počinje redovno proljetno zasjedanje
(Hina/EPA)
Nakon jednomjesečne stanke, 'aktualnim prijepodnevom' Hrvatski sabor u utorak počinje redovno proljetno zasjedanje.
Ždrijebom je odlučeno da će na 'aktualnom prijepodnevu' prvi pitanje članovima Vlade postaviti nezavisni Vladimir Bilek, a posljednji, 41. Ivan Celjak (HDZ).
Sjednica koja počinje u utorak trajat će sedam tjedana, a po potrebi i dulje, naime već sada na raspravu čeka 108 točaka, a sasvim je izvjesno da će ih uskoro, što iz Vlade, što od zastupnika, stići još.
Prvi radni tjedan u Saboru će se intenzivno raditi, nakon 'aktualnog prijepodneva' u utorak poslijepodne zastupnici će imati priliku poslušati i raspraviti izvješće premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća održanim u prošloj godini.
O obnovi u potresu stradalih područja
Srijeda je rezervirana za raspravu o Vladinu prijedlogu da se Zakon o obnovi od potresa na području Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije proširi i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje su teško stradale u razornom potresu od 29. prosinca.
Po predloženom modelu, sve županije će u svojim proračunima trebati osigurati po 20 posto za konstrukcijsku obnovu nekretnina na svojim područjima, isto kao i vlasnici odnosno suvlasnici nekretnine. Za potpomognuta područja, poput Petrinje i Gline, država će u potpunosti osigurati sredstva.
I prije nego je Vladin prijedlog stigao do Sabora izazvao je žestoke kritike sisačke gradonačelnice, SDP-ove Kristine Ikić Baniček koja je ogorčena mogućnošću da Sisak neće imati pravo na stopostotno sudjelovanje države u obnovi, odnosno a će se obnavljati „po istom modelu kao i bogatiji Zagreb".
Resorni ministar graditeljstva Darko Horvat uzvraća joj kako će država, ne bude li Sisačko-moslavačka županija to mogla, pokriti 20 posto njene obveze.
Naglasio je i kako je u zakon ugrađen i dohodovni i socijalni cenzus, slijedom kojih su sudjelovanja od 20 posto oslobođene određene skupine stanovništva, konkretno one bez značajnije imovine, socijalno ugroženi itd.
U zakonu sve jasno piše, pa se stoga umirovljenici i oni koji su u ovom trenutku nezaposleni ne trebaju bojati, rekao je Horvat, naglašavajući da na potpomognutim područjima koja su stradala u razornom potresu neće biti potreban ni imovinski ni socijalni kriterij, jer će država u potpunosti financirati izgradnju zamjenskih stanova ili kuća.
O proglašenju IGP-a, radu Državnog odvjetništva u 2019.
Sabor će u četvrtak raspravljati o prijedlogu da se formalizira njegova odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa (IGP) u Jadranu koju je donio 18. prosinca uz veliku podršku zastupnika.
Dan kasnije, šefovi diplomacije Hrvatske, Slovenije i Italije usvojili su u Trstu, na sastanku o hrvatskom i talijanskom proglašenju isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranskom moru, zajedničku izjavu po kojoj dijele viziju mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja te kao izvora napretka za sve.
"Jadransko more kao poluzatvoreno more s intenzivnim pomorskim prometom i ranjivim ekosustavom treba integrirani pristup očuvanju okoliša, sprječavanju rizika i osiguravanju održivog razvoja", navodi se u zajedničkoj izjavi ministra Gordana Grlića Radmana, talijanskog ministra Luigija Di Maija i slovenskog Anžea Logara sa sastanka u Trstu.
"Naš IGP protezat će se u području u kojem se sada proteže naš zaštićeni ekološki ribolovni pojas i imat će one vanjske privremene granice razgraničenja dok se s Italijom i Crnom Gorom ne sklopi ugovor o konačnom razgraničenju tih pojasa", naglasila je državna tajnica MVEP-a Andreja Metelko Zgombić.
Po njezinim riječima, ono što je bitno znati je to da kroz gospodarske pojaseve postoji sloboda plovidbe, tako da će prava trećih država i dalje biti zaštićena.
Sabor će u četvrtak raspraviti i Izvješće o radu DORH-a u 2019. godini koje je planirao raspraviti koncem prošle, no plan je morao promijeniti nakon što je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek završila u izolaciji zbog covid-19.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
