Hina
Iako će predloženo podržati 'mostovac' Marko Sladoljev mišljenja je kako pretjerano kažnjavanje neće riješiti dubinske probleme u prometu.
Navodeći kako izmjene zakona predviđaju vrlo restriktivne kazne koje se povećavaju i nekoliko puta, smatra da ne bi bilo dobro da vladi taj zakon služi za punjenje državnog proračuna. Također, drži, ne bi bilo dobro da se njime čini samo represija već treba poraditi na povećavanju prometne kulture kroz obrazovanje u osnovnim i srednjim školama. Sladoljev je kazao i da, svaki zakon, pa i ovaj, neće donijeti učinke ako se neće provoditi jednako na svima.
HDZ-ov Petar Škorić upozorio je kako su od Hrvatske po broju smrtno stradalih u prometnim nesrećama u EU, lošije samo Rumunjska, Bugarska i Latvija. Stoga je cilj zakona smanjiti broj smrtno stradalih osoba te broj osoba koje učestalo rade najgrublje prometne prekršaje, poručio je Škorić.
Najviše dilema, kazao je, izaziva mjera privremenog oduzimanju vozila ali se iz prijedloga zakona vidi da je namijenjena vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje.
Škorić: Vozilo kao pištolj, nož ili bilo koje ubojito sredstvo
"Vozilo treba promatrati kao pištolj i li nož ili bilo koje ubojito sredstvo", drži Škorić. Napomenuo je i da se to odnosi na osobu koja je najmanje dva puta pravomoćno kažnjena za isto djelo te joj se tada privremeno oduzima vozilo. Također,upozorio je i na nesrazmjer prijava koje policija podnosi i pravosudnih presuda. Uz to, trebala bi se i u pravosuđu izjednačiti praksa za ista djela.
Ističući kako neće podržati taj prijedlog zakona Peđa Grbin (klub SDP-a) rekao je kako taj zakon neće dovesti do smanjenja broja smrtno stradalih u prometu. Punjenje državnog proračuna je primarna mjera predviđenog ovim zakonom ali to treba biti zadnja mjera, no, mi idemo suprotno, tvrdi Grbin. Dodao je i da je znanstvenim istraživanjima dokazano da je izvjesnost da će kazna, makar bila mala, biti izrečena učinkovitija od povećanja represije. U Hrvatskoj izvjesnosti nema, upozorio je.
Grbin je rekao i kako predloženi zakon neće imati učinak koji vlada želi iako ima dobrih prijedloga kao dio koji se odnosi na autoškole, negativne bodove i slično.
Smatra da su prevencija i edukacija temelj sigurnosti na cestama. Zalaže se za pomoć i poticaj za promjenu voznog parka jer više od 400.000 vozila u RH nema suvremene kočione sustave što je, po njemu, veća opasnost od same brzine. Stoga bi trebalo osmisliti sustavni program koji će dovesti do smanjenja starosti voznog parka. Također, problem vidi i u prometnicama koje treba obnoviti, prvenstveno "crne točke".
Prijedlog zakona neće podržati ni Klub GLAS-a i HSU-a rekla je Nada Turina-Đurić uvjerena kako predloženo neće dovesti do smanjenja broja poginulih u prometu. Važnim smatra edukaciju i prevenciju istaknuvši za cilj ispod 300 poginulih godišnje u prometu. Turina-Đurić rekla je i da povećanje kazni nije u korelaciji sa smanjenjem broja prometnih nesreća.
"To je lupanje po glavi građana", rekla je Đurić dodavši kako se zna kada, gdje i kako vire kamere kojima će se otimati novac građanima.
Željko Lenart (Klub HSS-a i Demokrata) rekao je da neće podržati zakon jer se ne bavi lošem stanjem cesta niti krivim rješenjima na promatnoj infrastrukturi koji dovode do prometnih nesreća.
Lenart: Paukova mreža kroz koju prolaze bumbari, a hvataju se mušice
Prometnice su jedan od važnijih problema koji izazivaju prometne nesreće, smatra Lenart. Ocijenio je da je predloženi zakon "kao paukova mreža kroz koju prolaze bumbari, a hvataju se mušice".
"To je potpuno krivi put trenirati strogoću na hrvatskom čovjeku znajući da je Hrvatska na dnu EU po svim kriterijima. Kako onda kupiti novija vozila uz takva primanja", pitao se.
HNS-ova Bernarda Topolko (klub HNS-a) temeljnim problemom smatra to što nema dovoljan broj policijskih službenika ili kamera koji mogu vidjeti da je netko namjerno prošao kroz crveno svjetlo. Zalaže se za više policajaca na ulicama jer bi to imalo bolje psihološko djelovanje na vozače. Smatra i da je naša prometna kultura prilični niska, a naši građani čim pređu granicu odmah se pridržavaju propisa.