U povodu doseljavanja 10 sirijskih obitelji u Karlovac u srijedu su predstavnici UN-ove organizacje za migracije (OIM) i Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) na "senzibilizacijskoj radionici" za karlovačke ustanove uključene u proces integracije azilanata poručili da je "dobra integracija suživot bez sukoba".

 U Karlovac uskoro stiže 48 osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom koje je Hrvatska preuzela u izbjeglištvu u Turskoj. Nakon što ih je sigurnosno provjerila SOA-e, dobili su vizu i bili detaljno zdravstveno pregledani.

 Govoreći o kulturnim različitostima i interkulturalnosti, Dijana Kocijan (IOM) je naglasila da se oni moraju prilagoditi na pravila sredine u kojoj će živjeti, ali da nismo tu da ih asimiliramo, kako ne moraju prihvatiti ni našu vjeru ili običaje, nego da svoju kulturu mogu živjeti uz našu, bez getoizacije ili segregacije, a što je korak prema miru i suživot bez sukoba.

U Karlovcu će od Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje dobiti stanove na rok do dvije godine, 280 sati učenja hrvatskog jezika, liječnike primarne zaštite, pravo na upis djece u vrtiće i škole, a odrasli pravo na mjere za zapošljavanje sa mogućom prekvalifikacijom i stjecanjem certifikata.

Pri tom je istaknuto da azilantima u trenutku kad počnu raditi i stjecati prihod veći od 1.500 kuna po članu domaćinstva (2.500 kuna samac) prestaje pravo na besplatno stanovanje, a dotad će imati pravo na socijalnu pomoć po istim kriterijima kao i hrvatski državljani u potrebi.

Programom Preseljenja u Republiku Hrvatsku je dosad pristiglo 250 sirijskih izbjeglica a očekuje se dolazak još 150 osoba.

Svi su smješteni u sedam gradova, Zagrebu, Zaprešiću, Velikoj Gorici, Zadru, Slavonskom Brodu, Sisku i od sljedećeg tjedna u Karlovacu. S tih 250 osoba (2017. do 2019.) od 2006. godine u Hrvatskoj je ukupno 884 osoba dobilo azil.

Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) pružat će im do kraja travnja 2020, svu potrebnu podršku u integraciji, te prevoditelje.

Njihov koordinator  Janko Gredelj je rekao kako je za dugoročnu uspješnu integraciju važno „da od prvog dana budu što samostalniji, makar i zalutali koji put, da bi se osnažili i što prije mogli samostalno skrbiti za sve svoje životne potrebe i maknu se od sustava socijalne skrbi“.

U razgovoru s dionicima integracije zaključeno je da proces integracije treba biti transparentan, jer građani će samo tako moći prihvatiti i neke oblike „pozitivne diskriminacije“. Primjerice u tih je deset obitelji četvero predškolske djece koja će imati pravo na vrtić, radi učenja jezika i socijalizacije, što bi moglo izazvati revolt karlovačkih roditelja koji nisu našli mjesto u vrtiću za svoje dijete.

„Krucijalno je senzibilizirati lokalnu zajednicu, građane i institucije, da znaju da će doći neki stranci“, rekao je Gredelj i naglasio kako očekuje da će prema izbjeglicama lokalna zajednica i sami građani nastupati otvoreno i humano da bi se u dvije godine integrirali, a ne da na kraju postanu beskućnici na teret sebi i zajednici.

Za cjelokupni postupak preseljenja i integracije Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva devet različitih međunarodnih fondova.

Povezane vijesti

• Austrija uvodi azil na određeno vrijeme
• Broj tražitelja azila u Njemačkoj prešao milijun
• Politizacija migracija i izazovi integracije stranih radnika u Hrvatskoj