75. obljetnicu Križnog puta s predsjednikom Vlade obilježili su i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, predstojnik ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić te posebni savjetnik za društvena pitanja akademik Zvonko Kusić, a s njima su bili i saborski zastupnik Žarko Tušek, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović te načelnik Općine Đurmanec Damir Belošević.
U Hrvatskoj su nakon sloma NDH i kraja Drugoga svjetskog rata počinjeni zločini u kojima su smaknuti deseci tisuća ljudi – razoružanih vojnika poraženih snaga, ali i velik broj hrvatskih civila koji su bježali od uspostave komunističkog režima.
„Uz bezrezervnu osudu svih zločina svih totalitarnih režima, s osjećajem pijeteta prema svakoj nevinoj žrtvi te njegujući kulturu sjećanja i međusobnog poštovanja, možemo izgraditi uistinu tolerantno društvo. To ponajprije dugujemo našim mladima, kako bismo zajedno gradili europsku Hrvatsku utemeljenu na demokratskim vrijednostima", poručio je Plenković.

Macelj je najveće stratište nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske. Početkom lipnja 1945. godine u šumama na današnjoj granici Hrvatske i Slovenije procjenjuje se da je stradalo između 12 i 13 tisuća žrtava komunističkog režima. Dosad su pronađeni zemni ostaci 1.163 osobe, a ostalo je neistraženo oko 130 jama.
Saborski zastupnik Žarko Tušek istaknuo je da se od ponedjeljka nastavlja s ekshumacijama na maceljskom području.
„Obitelji stradalih tragaju za istinom, za oslobođenjem, za poštovanjem prema onima koji su ovdje izgubili svoje živote nepotrebno, zbog zlobe, mržnje, ideologije. Ta istina nas u današnjem vremenu i vremenu koje je ispred nas samo može osloboditi i na toj istini jedino možemo graditi normalno i civilizirano okruženje u Republici Hrvatskoj“, izjavio je Tušek.

Vlada danas podsjeća da je prošli tjedan, u Hrvatskoj i diljem Europe, obilježena 75. obljetnica kraja Drugoga svjetskog rata i pobjede nad fašizmom, što je označilo kraj neviđenim ratnim strahotama i fašističkim zločinima, u prvom redu holokaustu.

Dok je kraj rata u zapadnoj Europi otvorio put uspostavi demokracije, pomirbi, gospodarskom oporavku i ujedinjenju Europe, u srednjoj i istočnoj Europi su uspostavljeni totalitarni komunistički režimi koji će slom doživjeti tek s padom Berlinskog zida. K tome su u Hrvatskoj nakon sloma NDH i kraja Drugog svjetskog rata počinjeni strašni zločini u kojima su smaknuti deseci tisuća ljudi – razoružanih vojnika poraženih snaga, ali i velik broj hrvatskih civila koji su bježali od uspostave komunističkog režima.

Premda je, navodi Vlada, jasno da je zahvaljujući antifašističkom pokretu i otporu nacizmu Hrvatska iz Drugoga svjetskog rata izišla kao pobjednica, poratni masovni zločini komunističkog režima ostaju bolno i traumatično razdoblje hrvatske povijesti, te se 75 godina kasnije prisjećamo svih ljudskih žrtava.