Predsjednik Milanović primio je u petak članove Hrvatskog sokolarskog kluba povodom uvrštenja sokolarstva na listu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a.

Kako su pojasnili članovi Hrvatskog sokolarskog kluba, uvrštenju na taj prestižan popis pridonijela je duga tradicija sokolaranja u Hrvatskoj, ali i sokolarenje koje je i danas prisutno zahvaljujući angažmanu Hrvatskog sokolarskog kluba osnovanog u Karlovcu 2007., priopćeno je iz Ureda predsjednika.

Osim o povijesno-kulturnom aspektu sokolaranja, članovi Kluba govorili su predsjedniku Milanoviću i o gospodarskoj ulozi sokolaranja, primjerice u turizmu.

Sokolari djeluju i na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači koje, uz gospodarsku funkciju, obuhvaća i funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja, te zaštite prirode i čovjekove okoline.

Sokolarenje je najstarija lovna disciplina u kojoj se s treniranom pticom grabljivicom lovi divljač u prirodnom okruženju, a kao tradicionalni hrvatski način lova ima i veliku ulogu u zaštiti ptica grabljivica, istaknuli su hrvatski sokolari. Dodali su kako sokolarenje u Hrvatskoj ima dugu i čvrstu tradiciju od vremena kada su ga na ove prostore donijeli Iliri i proširili Kelti te da je najduže održano na prostorima Dubrovačke republike.

Na sastanku su bili predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba iz Karlovca dr. sc. Viktor Šegrt i drugi, a sa sobom u Ured predsjednika doveli su i tri sokolarske ptice: surog orla, sovu ušaru i harisovog jastreba.

Povezane vijesti

• Milanović: Hrvatska može primiti izbjeglice, ali samo jednom
• Milanović: Pelješki most sigurno će se graditi
• Milanović: Hrvatska izlazi iz postupka arbitraže jer je on kontaminiran