Udruga ugostitelja Kvarnera i Istre i Nacionalna udruga ugostitelja podržavaju smjer u kojem je krenuo Grad Pula kako bi minimizirao nelojalnu konkurenciju u ugostiteljstvu te zaštitio sektor koji čini perjanicu hrvatskog gospodarstva.

Odluka o onemogućavanju prodaje termički obrađenih pića i napitaka svakako doprinosi zaštiti struke, investicija i godinama pomno građenih poslovanja te nastojanju da ugostiteljski sektor, kao jedan od pandemijom najpogođenijih sektora krene putem dugoročnog oporavka, pišu u svom priopćenju za javnost Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre i Nikola Eterović, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.

"Važno je istaknuti da potrebu za zaštitom poslovanja ugostiteljskih objekata u građevini nije prepoznao samo Grad Pula, već i zakonodavac prilikom donošenja Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Da zakonodavac prepoznaje vrednote i sukladno tome štiti obavljanje djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića u ugostiteljskom objektu u fiksnom objektu proizlazi iz odredbe stavka 2. članka 14. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koja kaže da ugostiteljski objekti u kiosku, nepokretnom vozilu i priključnom vozilu, šatoru na klupi, kolicima i sličnim napravama opremljenim za pružanje ugostiteljskih usluga na javnim površinama ne mogu biti na udaljenosti manjoj od 100 metara od postojećeg ugostiteljskog objekta u građevini, osim u posebnim slučajevima uz prethodno odobrenje jedinice lokalne samouprave.

Razlozi za takvo postupanje su višestruki. Da bi razumjeli problem nelojalne konkurencije, potrebno je shvatiti neravnopravnost ugostiteljskih objekata spram ostalih koji se bave tzv. prikrivenim ugostiteljstvom, jer termičku obradu u vidu pripreme toplih i rashlađenih napitaka detektiramo upravo kao to, kroz čitav niz davanja kojima je ugostiteljstvo opterećenije, koje je potrebno redovito podmirivati samo da bi bili u mogućnosti pripremati ta ista rashlađena pića i tople napitke. Najmovi prostora u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost uvjerljivo su najskuplji najmovi koji se plaćaju, a i sami prostori u kojima se obavlja djelatnost daleko su veći, kao što je i veći broj zaposlenih te plaće i doprinosi koji se isplaćuju djelatnicima, jedinicama lokalne

Ugostiteljski objekti opterećeni su, uz porez na dodanu vrijednost, i nametom kojeg plaćaju isključivo ugostitelji, a to je porez na potrošnju, u iznosu od 3%, upravo na sokove i tople napitke. Svi djelatnici u ugostiteljstvu moraju posjedovati sanitarnu knjižicu i polagati higijenski minimum za rukovanje tim istim pićima. Ugostiteljski objekti moraju zadovoljavati i HACCP standard da bi obavljali svoju djelatnost. A to nije niti vrh sante leda propisa i troškova s kojima se susrećemo. Nažalost, zbog ograničene primjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti isključivo na ugostiteljske objekte, ista se ne odnosi na trgovine u kiosku koje djelatnošću vrlo sličnom ili jednakom ugostiteljskoj bitno utječu na rad okolnih ugostiteljskih objekata. Trgovine u kioscima svojevrsnom nelojalnom konkurencijom prema susjednim ugostiteljskim objektima sužavaju prostor za ostvarenje punog potencijala ugostiteljskog objekta te umanjuju dodanu vrijednost koju ugostiteljski objekt može stvoriti.

Svime navedenim nastojimo artikulirati zbog čega podržavamo ovakvu odluku, a isti ćemo zahtjev svakako uputiti i Gradu Rijeci te u konačnici i ostalim jedinicama lokalne samouprave, " stoji između ostalog u priopćenju Udruženja ugostitelja Rijeke i Hrvatske.

Povezane vijesti

• Kiosci u Puli od 1. siječnja VIŠE NEĆE SMJETI PRODAVATI PIĆA
• Prodaja pića na kioscima u Puli odvija se normalno, usprkos zabrani. Mali vlasnici su bijesni: "Uzimaju nam od usta"
• U jednoj istarskoj općini zabranjena gradnja kuća s ravnim krovovima