Jučer je na sjednici Vlade usvojen nacrt nacionalnog Plana oporavka i otpornosti za period od 2021. do 2026. godine. Premijer Andrej Plenković naglasio je da je ovaj strateški dokument krucijalan za privlačenje financijskih sredstava iz EU-a za gospodarski oporavak. Plan treba biti dovršen do kraja travnja, nakon čega ide na evaluaciju EU Vijeću kako bi Hrvatska ubrzo nakon toga mogla dobiti predujam.

- Za idućih deset godina osigurali smo kvalitetnim pregovorima 24,5 milijardi eura pomoći iz raznih izvora. No, ukupni iznos na koji Hrvatska može računati u narednom desetljeću je još veći s obzirom da se očekuje još oko 5,4 milijarde eura iz višegodišnjeg financijskog okvira za period od 2014. do 2020., a provodi se još tri godine. Nacionalna razvojna strategija tako će samo iz izvora EU-a imati na raspolaganju oko 30 milijardi eura koji će na ovaj ili onaj način biti uloženi u hrvatsko gospodarstvo ili javne projekte. Kada je riječ o instrumentu EU-a sljedeće generacije, odnosno iz sredstava Fonda za oporavak i otpornost (RRF), Hrvatska na raspolaganju ima dvije skupine sredstava. Jedna su 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, a moguće je još računati na 3,6 milijardi zajmova, no tu su i druge linije kojima će se financirati različite aktivnosti, objasnio je premijer.

Potrebne reforme

Kao najveći uspjeh lanjskih pregovora s Europom Plenković je istaknuo spomenutih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz RRF-a, što čini čak 12 posto hrvatskog BDP-a iz proračuna za 2020. Tako visoku razinu između iznosa sredstava i BDP-a nema niti jedna druga članica EU-a, a ako gledamo iznos sredstava po glavi stanovnika, onda smo na drugom mjestu, odmah iza Grčke. Plenković je ovu činjenicu objasnio isticanjem Vlade u tim pregovorima da Hrvatska nije iskoristila razne pretpristupne fondove koje su imale prilike koristiti druge zemlje članice.

- Mehanizam za oporavak i otpornost se uspostavlja da se osigura djelotvorna i znatna financijska potpora za ubrzavanje provedbe održivih reformi i povezanih javnih ulaganja putem kojih će se moći ostvariti i neka privatna ulaganja. Da bi se koristila ova sredstva i da bi uslijedio oporavak hrvatskog gospodarstva, nužan je niz reformi. Da bi se ovi nacionalni planovi odobrio EK, potrebno je ispuniti tri temeljna zahtjeva: prvi je da se najmanje 37 posto tih sredstava mora usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji. Drugi kriterij je da najmanje 20 posto sredstava bude usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštivati načelo - "ne nanosi značajnu štetu". To znači da sve reforme i investicije ne bi smjele na negativan način utjecati na pogoršanje klimatskih promjena, već bi trebale štititi prirodne i vodne resurse, pridonijeti kružnoj ekonomiji, sprječavati i kontrolirati onečišćenja, sačuvati biološku raznolikost i ekosustave, naveo je Plenković.

Govoreći o samoj namjeni ovog plana, Plenković je istaknuo da su najbitnije reforme i investicije.

- Bez reformi nema investicija. Ovo nije helikopterski novac, dakle važno je da otklonimo tu percepciju da je ovo novac koji EU daje nekoj vladi i onda ga ona baca bilo kome tko ima problema nakon covid krize. To nije to. Hrvatski pad BDP-a u prošloj godini je oko 8,4 posto, što je u biti manje od očekivanja kakva su bila kad je krenula kriza. Ovaj plan oporavka je naš alat za reformu i transformaciju, i treba pridonijeti povoljnoj strukturi i učinkovitosti gospodarstva. Mora nam omogućiti prijelaz na kružno gospodarstvo kroz kvalitetnije gospodarenje vodnim gospodarstvom i otpadom, te prirodnim resursima. Pridonijet će i boljoj i djelotvornijoj javnoj upravi i pravosuđu, i boljim uslugama građanima i poduzetnicima. Pridonijet će razvoju kvalitetnoga sustava obrazovanja i znanosti, poticanju izvrsnosti i inovativnosti kod djece i mladih, te znanstvenika, pridonijet će osmišljavanju novih i inovativnijih politika zapošljavanja, unaprjeđenju mirovinskog sustava, a osobito modernizaciji zdravstvenog sustava, koji je također značajna komponenta našega plana, te posebno energetskoj obnovi i protupotresnom jačanju zgrada, istaknuo je Plenković.

Vlada je strukturirala plan u pet komponenti i jednu inicijativu. Prva komponenta je gospodarstvo, druga javna uprava, pravosuđe i državna imovina, treća obrazovanje, znanost i istraživanje, četvrta tržište rada i socijalna zaštita, peta zdravstvo i šesta, odnosno inicijativa, je obnova zgrada. Unutar njih su i 22 potkomponente, u čiju je transformaciju uključeno nekoliko ministarstava. Od planiranih 6,3 milijardi eura, čak 54 posto bi se usmjerilo u gospodarstvo, potom na drugu komponentu 10 posto, na treću 15, na četvrtu 4, na zdravstvo 5 i na obnovu zgrada od potresa 12 posto.

Predujam do kraja godine

Sabor će o planu raspravljati na sjednici 14. travnja, dok bi Europskoj komisiji trebao biti poslan do 30. travnja. Potom ga EK šalje Europskom vijeću, a kada ga ono odobri, donosi se odluka o avansiranju sredstava. Plenković je istaknuo da bi se to trebalo dogoditi do 31. prosinca, te da bi najviše 13 posto sredstava, ili 6,1 milijarda kuna, moglo biti uplaćeno kao predujam do kraja godine. Potom se dva puta godišnje predaju zahtjevi, a Europska komisija šalje sredstva za provedbu ovih planova.

U međuvremenu je proradila i web stranica planoporavka.gov.hr na kojoj su objavljeni svi zasad poznati detalji o Nacionalnom planu oporavka. Kad se krenulo u raspravu o planu i neophodnim investicijama, došlo se do iznosa od 220 milijardi eura. Toliko su, naime, bili teški predloženi projekti. Logično je da neće svi moći biti uvršteni u ovaj plan, pa je Plenković naglasio da će moći biti realizirani kroz sedmogodišnji financijski okvir, kroz državni proračun, zajmove ili druge izvore financiranja.

Povezane vijesti

• Njemačke tvrtke vide prve znakove oporavka u Kini
• Bank of Japan ostaje pri procjeni oporavka u drugoj polovini godine
• Kupovna moć rasla 1 posto, no i dalje smo DRUGA NAJSIROMAŠNIJA ČLANICA EU-a