Saborska oporba ocijenila je u srijedu kako je Vladin prijedlog dodatnih poticaja za očuvanje gospodarskih aktivnosti uslijed pandemije covida, dobrodošao, ali nedovoljan, dok HDZ, pak, hvali Vladine poteze.

 Mjere su morale biti snažnije i ambicioznije, kazali su IDS-ov Marin Lerotić i Miro Bulj (Most) raspravljajući o izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, kojima se ranijim poticajnim mjerama za ublažavanje posljedica pandemije, dodaju nove.

Tim se izmjenama, iznimno, omogućuje dodjela potpora za ulaganje poduzetnicima koji 31. prosinca 2019. nisu bili u poteškoćama, ali su u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. to postali.

Korisnicima potpora za ulaganje omogućava se da za projekte čije trogodišnje razdoblje realizacije 'pada' unutar razdoblja početka pandemije, to razdoblje produlji za jednu godinu. „Podizanje roka za produljenje projekata sa jedne na dvije godine je moguće, ukoliko se to proceduralno predloži, možemo to napraviti“, odgovorila je HDZ-ovu Tomislavu Klariću, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš-Žigman.

Odobreni projekti vrjedniji od 25 milijardi kuna

 Govoreći o rezultatima provedbe Zakona o poticanju ulaganja, navela je da su potvrdu o statusu korisnika potpore za ulaganja do listopada prošle godine dobila 582 poduzetnika, a ukupna vrijednost odobrenih projekata iznosi oko  25 milijardi kuna, uz otvaranje 18.500 novih radnih mjesta.

 Najviše prijavljenih projekata se realizira u Zagrebu, pa u Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji, rekla je Mikuš-Žigman, navodeći da je značajan broj investicija prijavljen u području primjene novih softwerskih rješenja, turizma, a u prerađivačkoj industriji, u metaloprerađivačku.

 Mjere su trebale biti snažnije, treba uvesti moratorij na kamate i kredite dok traje kriza, dok gospodarstvo ne može normalno funkcionirati, kaže Bulj, a Vesna Vučemilović (DP) podsjeća da nisu sve grane jednako pogođene u covid-krizi.

Mjere su trebale biti puno ambicioznije kako bi se potaknula ulaganja, digitaliziralo gospodarstvo, okrenuli novim tehnologijama, dodaje Lerotić.

 Zvane Brumnić (SDP) kaže da nam je Europa poklonila najviše novca, jer smo najnerazvijeniji, ističe važnost digitalizacije, pa navodi da nam ministarstva ne mogu zaprimiti zahtjeve u digitalnom obliku.

Mikuš-Žigman odgovara da nas je covid kriza natjerala da budemo brži, da je smjer dobar te da na digitalizaciji treba intenzivno raditi.

Mjere za područja stradala u potresu

  Anka Mrak Taritaš (Glas) podsjeća da je zakon „išao“ prije potresa, pa pita ima li ministarstvo podatak koliko je subjekata na potresom pogođenom području koristilo mjere po predmetnom zakonu.

 Državna tajnica ističe da je Vlada pokrenula nekoliko inicijativa, primjerice program pomoći mikro-poduzetnicima u vrijednosti 10 milijuna kuna, da se radi na programu ekonomske i socijalne revitalizacije Sisačko-moslavačke županije.

 Podsjetivši da je Europska komisija 12. siječnja odobrila Vladin program potpore od oko 1, 5 milijardi kuna namijenjen poduzetnicima u poteškoćama, Branka Bačića (HDZ) zanimalo je na koga se točno odnosi, na koje djelatnosti.

  Pretpostavljam da se referirate na propise koji omogućuju korištenje izdašnijeg iznosa potpore za poduzetnike, prije covida vrijedilo je pravilo da poduzetnik može iskoristiti do 200 tisuća eura u tri godine, a da se to ne smatra potporom. Usvajanjem tzv. privremenog okvira iznos je povećan na 800 tisuća eura, rekla je Mikuš-Žigman navodeći da je Vlada brzo reagirala na te izmjene i prilagodila sve postojeće programe potpora.

 Kroz  covid kredite stavljeno je na raspolaganje 2, 6 milijardi kuna, iskorištene su dvije milijarde, kamate na te kredite su od 0, 1 do 0,5 posto, rekla je državna tajnica. 

Povezane vijesti

• Hrvatski sabor donio PAKET POREZNIH ZAKONA
• Marić: U prvoj polovici travnja tek trećina lanjskih prihoda
• Sabor: Po hitnom postupku o kaznama za nepoštivanje covid potvrda