Online predavanje "Česi i hrvatski turizam"

(Hina/EPA)

Hrvatsko-češko društvo (HČD) organiziralo je u srijedu online predavanje "Česi i hrvatski turizam" povjesničara i bohemista Marijana Lipovca, a povod su bili planovi kojima je cilj omogućiti dolazak čeških turista u Hrvatsku i ovog ljeta, unatoč pandemiji koronavirusa.

Zbog nemogućnosti održavanja svih javnih događanja uslijed pandemije koronavirusa, predavanje je održano putem Youtube kanala Hrvatsko-češkog društva.

Lipovac je kazao da je važno širu hrvatsku javnost educirati o ulozi Čeha u razvoju hrvatskog turizma, pogotovo zbog širenja negativnih stereotipa o češkim turistima.

"Uz Austrijance kao pokretače hrvatskog turizma, Česi su zaslužni da je Hrvatska uopće postala turistička zemlja," rekao je dodavši kako su Česi zaslužni za nastanak i razvoj brojnih turističkih destinacija.

Kao i u drugim industrijski razvijenim zemljama, i u Češkoj se krajem 19. stoljeća razvija turizam pa jača interes Čeha za Jadran s kojim su tada dijelili pripadnost istoj državi, Austro-Ugarskoj, napomenuo je dodavši kako im je dodatna motivacija bio osjećaj
slavenske uzajamnosti s južnoslavenskim narodima na jadranskoj obali, posebno s Hrvatima.

Prvo organizirano putovanje Čeha na Jadran 1897.

Podsjetio je i na prvo organizirano putovanje Čeha na Jadran 1897. koje je imalo velik odjek i u Češkoj i u Hrvatskoj.

Česi su,istaknuo je, do početka Prvog svjetskog rata otvarali hotele i pansione u Opatiji, Lovranu, Puli, Kraljevici, Krku i Rabu, a iznimne zasluge imaju za razvoj Baške na Krku gdje je 1910. zahvaljujući Čehu Emilu Geistlichu osnovana Kupališna zadruga Hrvatsko-češko morsko i klimatično kupalište Baška.

Zahvaljujući Čehinji Mariji Steyskalovoj, napomenuo je, iste godine otvara se sanatorij za češku djecu u Crikvenici, čime počinje razvoj zdravstvenog turizma u tom gradu.

Napomenuo je ikako je u Dalmaciji 1909. liječnik Jindřich Šoulavý otvorio prvi pansion u Kaštel Lukšiću, te dodao kako se u to vrijeme javlja i sintagma „češki život“ kojom su Dalmatinci, prema primjeru svojih gostiju, označavali bezbrižan stil života i ljenčarenje.

Istaknuo je i kako se u isto vrijeme javljaju i prvi negativni napisi o češkim turistima i njihovim potrošačkim navikama kakvih ima i danas, dok su se u Češkoj počele širiti glasine o morskim psima koji prijete turistima.

Unatoč tomu, naglasio je, Česi su posjećivali sva ljetovališta na Jadranu, sve do Dubrovnika, putujući najčešće
željeznicom i brodovima. U većini destinacija mogli su očekivati da će im biti ponuđena češka kuhinja, češko pivo i češki časopisi, dodao je.Ocijenio je da ih kao Slavene, domaće stanovništvo nije doživljavalo kao strance.

Zastoj u turizmu nastupio je izbijanjem Prvog svjetskog rata, a oporavak tek 1921. kad se s hrvatskih jadranskih krajeva (osim Istre, Zadra i dijela otoka) povukla talijanska okupacijska vojska, napomenuo je dodavši kako su i nakon 1918. češki turisti nastavili dolaziti na Jadran te su bili treći najbrojniji gosti.

Godine 1936. bilo ih je oko 68.000. Zbog razvoja cestovne mreže počeli su dolaziti autobusima, ali i zrakoplovima jer su uvedene zrakoplovne linije od Praga do Sušaka i Dubrovnika.

Najviše Čeha dolazilo je u Primorje, gdje je bilo najviše čehoslovačkih hotela, pansiona i sanatorija, gotovo trećina turističkih poduzeća, napomenuoje dodavši kako ih je najviše bilo u Crikvenicu koja je tada bila glavna hrvatska turistička destinacija.

Česi 1925. bili prvi turisti na Pagu

Česi su, naveo je, 1925. bili prvi turisti na Pagu, gradili su hotele i na Braču, dok kod Dubrovnika u uvalama Kupari i Srebreno zaslugom Čeha Jaroslava Fencla 1921. nastaje veliko ljetovalište Kupari kao prvi turistički resort na Jadranu.

Po Lipovčevim riječima mnogi češki hoteli na Jadranu ujedno su bili i značajna arhitektonska djela.

Turizam u Hrvatskoj i dolazak čeških turista, naglasio je, zaustavio je Drugi svjetski rat, a nakon rata češki turisti ponovno se vraćaju na Jadran tek 1955.

Spomenuo je i ideju da se Čehoslovačka spoji s Jadranom željezničkim tunelom ispod Austrije koji bi vodio od Českih Budějovica do Kopra kraj kojeg bi bio izgrađen umjetni otok nazvan Adriaport. Tunel je trebao biti dug 350 kilometara.
Ptkjekt je imao ne samo turistički, nego širi gospodarski značaj s ciljem pretvaranja Čehoslovačke u pomorsku zemlju, napomenuo je.

Podsjetio je i kako je srpska agresija na Hrvatsku 1991. opet zaustavila turizam, te dodao kako su se češki turisti vratili već 1992. te su dolazili svih ratnih godina.