seoski turizam
Iako poznata po moru, Istra ima najviše seoskih agroturizama u zemlji
(Snimio Milivoj Mijošek)
U Hrvatskoj djeluje više od 1.600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma od kojih se oko 70 posto bavi seoskim agroturizmom, pokazala je uz ostalo analiza Udruge ruralnog turizma Hrvatske (URTH), prema čijoj ocjeni Hrvatska sve više prepoznaje potencijal ruralnog turizma.
Seoskim agroturizmom se u Hrvatskoj prema analizi te udruge bavi više od 1.100 pružatelja takvih usluga, a u skupini posebnih oblika turizma slijede pružatelji usluga u kulturnom turizmu, 176, pustolovnom 122, ribolovnom 72, konjičkom 54, lovnom 42 i zdravstvenom turizmu 12.
Analiza je uz seoski, obuhvatila i druge posebne oblike turizma, uključujući aktivnosti lokalnih udruga u ruralnim područjima.
Podaci za analizu su prikupljani 2023. i 2024. godine, u suradnji sa studentima Veleučilišta u Križevcima te s dijelom turističkih zajednica i županija.
Najviše pružatelja usluga seoskog agroturizma u Istri
Od podataka iz analize iz te udruge kažu da je "iznenađujuće pozitivne rezultate" pokazala analiza seoskog agroturizma kojim se bave poljoprivrednici koji pružaju turističke i/ili ugostiteljske usluge, a velik broj ih se bavi i očuvanjem i promocijom kulturne baštine hrvatskog sela.
Od njih više od 1.100, najviše je takvih, 196, u Istarskoj županiji, a slijedi Dubrovačko-neretvanska sa 168, te Osječko-baranjska sa 95, Splitsko-dalmatinska s njih 88 i Zagrebačka županija sa 70, dok ih je najmanje u Ličko-senjskoj županiji, 11, te Virovitičko-podravskoj 12 i Brodsko-posavskoj 14.
"Sukladno dostupnim podacima, broj pružatelja usluga seoskog agroturizma raste po prosječnoj stopi od oko 20 posto godišnje", navode iz udruge.
Najveći broj ruralnih kulturnih atrakcija kojima upravljaju pružatelji usluga ima u Primorsko-goranskoj županiji, zatim u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj, a u toj su kategoriji obuhvatili muzeje, etno sela i zbirke te interpretacijske centre usmjerene na promociju kulturne baštine.
U Primorsko-goranskoj županiji zabilježen je pak i najveći broj pružatelja usluga pustolovnog turizma, 19, koji obuhvaća adrenalinske parkove i različite avanture poput raftinga, kajakinga na rijekama, sportskog penjanja i slično.
Pružatelji usluga konjičkog turizma evidentirani su zasebno, a najviše ih je u Karlovačkoj županiji, dok je u Osječko-baranjskoj najviše onih koji pružaju usluge u u ribolovnom i lovnom turizmu.
"Iako se radi o neslužbenim podacima jer službeni nisu dostupni, veseli porast broja pružatelja tih usluga, što je i rezultat rastuće potražnje domaćih i stranih turista za autentičnom Hrvatskom, ali i značajnih ulaganja pružatelja usluga i korištenja sredstava iz različitih fondova", kaže voditeljica udruge Aleksandra Kuratko Pani.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
