(Hina/EPA)
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod križa na Biljskoj cesti, kod Osijeka, u utorak je obilježena 31. obljetnica progonstva nesrpskog stanovništva Baranje u Domovinskom ratu.
Vijence su položila izaslanstva jedinica lokalne samouprave s područja Baranje i udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Tadašnji povjerenik Vlade RH za Baranju Marko Kvesić podsjetio je kako je 23. kolovoza 1991. godine najveći dio Baranje okupiran, nakon napada snaga tzv. JNA i srpskih paravojnih postrojbi, a nesrpsko stanovništvo je moralo napustiti svoje domove.
Predsjednik osječko-baranjske Zajednice povratnika Branko Pek podsjetio je kako su Baranju napale snage novosadskog korpusa tzv. JNA sa 60 oklopnih vozila, uz potporu paravojnih postrojbi i rezervista, a u egzodusu iz Baranje protjerano je oko 20-tak tisuća mještana nesrpske nacionalnosti, što se ne smije zaboraviti.
Načelnik općine Bilje Željko Cickaj ocijenio je kako je 23. kolovoza 1991. jedan od najtragičnijih dana u povijesti Baranje, jer je nesrpsko stanovništvo, najvećim dijelom napustilo ovo područje, a jedino slobodno mjesto ostalo je Bilje, koje se branilo do 3. rujna. Ubijen je 21 stanovnik te općine, a niz zločina dogodio se i nakon okupacije.
Sjećanja na ta vremena ne smiju biti zaboravljena, ne samo zbog naraštaja koji dolaze, već i stoga što srbijanske vlasti upravo u ovo vrijeme pokušavaju teret krivnje prebaciti na Hrvatsku, kazao je Cickaj.
Obilježavanje će se nastaviti okruglim stolom "Kada je započeo Domovinski rat". Umirovljeni general HV-a Vinko Vrbanac kazao je kako točan datum početka i trajanja do sada nije definiran, no smatra da se Domovinski rat počeo tzv. balvan-revolucijom i blokadom prometnica na području Knina, u ljeto 1990. godine, iako ima i drugih događaja koji se mogu razmatrati kao službeni početak Domovinskog rata. Rat je pak završen, kaže, okončanjem procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, u siječnju 1998. godine.