(Hina/EPA)
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozvala je, uz podršku 150 nevladinih organizacija diljem Europe, čelnike Europske unije i njezinih institucija na zaustavljanje financiranja novih hidroelektrana javnim sredstvima radi očuvanja biološke raznolikosti.
"Europska komisija i europske financijske institucije godinama kreditiraju štetne projekte izgradnje hidroelektrana. Ako nastave s lošim investicijama, direktno će potkopati ambicije postavljene u Strategiji EU-a o biološkoj raznolikosti i cilj o obnovi 25.000 kilometara riječnih tokova do 2030. godine", rekao je voditelj programa slatkih voda u WWF-u Adria Zoran Mateljak.
Treba hitno ukloniti postojeće financijske modele i poticaje za nove projekte izgradnje hidroelektrana, kako malih tako i velikih, fokusirati se na ispunjavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama i podržati Europski zeleni plan, dodao je.
Isto tako, kaže Mateljak, vrijeme je da hidroenergetski sektor počne ulagati u ekološku obnovu postojećih kapaciteta i revitalizaciju rijeka, koje su desetljećima trpjele iznimne pritiske zbog proizvodnje energije.
Nakon Svjetskog dana migratornih riba, koji je obilježen 24. listopada, nevladine organizacije, uz potpisnice poput Zelene akcije, Udruge Sunce i Zelenog Osijeka, u manifestu su zatražile zaustavljanje svih oblika poticanja izgradnje novih hidroelektrana, neovisno o njihovoj veličini.
Povećati ulaganja u prihvatljivije obnovljive izvore energije - sunce ili vjetar
Traže da Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj zaustave financiranje svih novih hidroelektrana u Europi, te da se sve nove hidroelektrane isključe s popisa obnovljivih izvora energije koji ih kvalificiraju za primanje državne pomoći.
Potpisnici manifesta predlažu preusmjeravanje investicijskih sredstava na projekte povećanja energetske učinkovitosti, ali i povećana ulaganja u prihvatljivije obnovljive izvore energije, kao što su sunce ili vjetar, uz poštivanje transparentnosti, uključivanje javnosti i umanjivanje negativnih utjecaja na prirodu i ljude.
Inicijativa nevladinih organizacija diljem Europe dolazi nekoliko mjeseci nakon nove analize koja je pokazala kako je od 1970. godine nestalo 93 posto slatkovodnih migratornih riba u Europi, što je posljedica, između ostalog, izgradnje i rada hidroelektrana.
Iako 91 posto postojećih i planiranih hidroelektrana u Europi spada u kategoriju "malih" hidroelektrana, odnosno kapaciteta do 10 MW, WWF ističe da je njihov doprinos energetskoj proizvodnji zanemariv, a utjecaj na prirodu ogroman.
Podršku očuvanju rijeka slobodnog toka dalo je i više od 20.000 ljudi koji su potpisali WWF-ovu regionalnu peticiju za zaustavljanje malih hidroelektrana na Balkanu.