Potres i pandemija osjetno su utjecali na mlade, naročito u Petrinji, Glini i Sisku, učenici još nisu osjetili primjerenu pomoć ali su zadržali vjeru da ona neće izostati, pokazalo je u utorak predstavljeno istraživanje "Utjecaj potresa na mlade u Sisačko-moslavačkoj županiji".

Istraživanjem je obuhvaćeno gotovo tisuću učenika u osnovnim i srednjim školama te oko 300 odgojno-obrazovnih radnika, proveo ga je zagrebački Institut za društvena istraživanja u organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, a predstavio ga je dr. Boris Jokić.

U istraživanju je temeljno pitanje bilo kako je potres utjecao na život mladih, njihov odgoj i obrazovanje, psihičko stanje te na razinu njihova optimizma.

"Što su ljudi stariji utjecaj potresa je veći, a najveći je bio kod učenika koji su protekle školske godine završili srednjoškolsko obrazovanje. Posebno se utjecaj vidi na osjećaju sigurnosti u njihovim domovima, te na neke važne životne događaje koji su se trebali dogoditi, a utjecaj potresa posebno je izražen na njihovo psihičko zdravlje", rekao je Jokić. 

Postoje i nalazi koji upućuju na neke pozitivne elemente, veliki broj mladih bio je otporan na te događaje, te ukoliko im se pruži potpora, moći će kao pozitivniji izaći iz te teške situacije, naglasio je.

Podaci istraživanja, kako je rekao, uspoređeni su među učenicima Sisačko-moslavačke županije i Grada Zagreba, te Zagrebačke županije, gdje su također bili potresi, a pokazalo se da su u SMŽ učenici više pogođeni potresom. Maturanti s tog dijela zemlje su procijenili kako je na njih potres ostavio snažniji utjecaj od pandemije. 

Državna i lokalna vlast moraju učiniti više za učenike i odgojno-obrazovne radnike

"To pokazuje kako bi državna, ali i lokalna vlast, ne mogle, nego morale, učiniti više za škole, učenike i odgojno-obrazovne radnike, što znači davanje adekvatnih sredstava za podršku školama, zapošljavanje psihologa, drugih pomagačkih profila, stručnih suradnika u školama, kako bi mladima pružili snažniju potporu i pozitivnu perspektivu u budućnosti. Iskreno vjerujem da će to učiniti sve lokalne vlasti bez obzira na njihov politički predznak, te da će isto učiniti i država", dodao je.

Nažalost, kazao je, mladi u ovom trenutku ne vide adekvatnu razinu pomoći, ali kod njih ostaje nada i vjera da će im se ta podrška pružiti. Tu se nadu ne smije iznevjeriti, jer empatične zemlje u ovakvim situacijama ulažu sve svoje, ne samo financijske, nego i intelektualne i kreativne snage, kako bi oživjeli taj prostor i prikazali ga kao prostor u kojem su oni rođeni i na kojem mogu i dalje živjeti, rekao je Jokić.

Poručio je i kako je veliki zalog svih da učinimo sve kako ono što se ovdje dogodilo ne ostane zaboravljeno.

Sudionicima skupa obratila se i državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, koja je najavila kako će se na temelju istraživanja, okupiti svi relevantni čimbenici na razini lokalne i regionalne samouprave, kako bi se pomoglo mladima. 

"Rezultate istraživanja ćemo ugraditi u kreiranje naših strateških dokumenata, iz kojih proizlaze mjere isključivo namijenjene mladima. Tako ćemo uskoro kreirati i nacionalni program za mlade, koji će sadržavati mjere na nacionalnoj razini", rekla je Josić.

Također je pozvala sve partnere na lokalnoj razini da se uključe u projekt, jer su "mladi sastavni dio i pokretač našeg gospodarskog razvoja".

Povezane vijesti

• Obiteljsko gnijezdo mladi u Hrvatskoj napuštaju u dobi 32 godine
• Istraživanje znanstvenica potvrđuje upozorenje đakovačko-osječkog nadbiskupa
• Jokić: Zaborav stradale SM županije imao bi ozbiljne društvene posljedice