Međunarodni dan šuma obilježava se 21. ožujka, a ove godine tema je "Obnova šuma - put k oporavku i blagostanju" jer obnova šuma i njihovo održivo gospodarenje pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, poručuju iz Hrvatskih šuma.

Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava kao Međunarodni dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala tu ideju, vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava, kažu u Hrvatskim šumama.

Ističu kako je obilježavanje Međunarodnog dana šuma prilika da osvijestimo vrijednost šuma za sve stanovnike našeg planeta.

Šume se često nazivaju i "zelenim tvornicama" jer uz drvnu građu, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti. Uz to, one su i prirodne energane - daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, pružajući svim živim bićima toplinu i zaštitu.

Dom su mnogim živim bićima kojima uz sve navedeno daju i hranu.

Pri obilježavanju Međunarodnog dana šuma svake se godine naglasak stavlja na određenu temu, a ove je godine tema  "Obnova šuma - put k oporavku i blagostanju“. Iz Hrvatskih šuma ističu da šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša...

Upozoravaju da će se na svjetskoj razini gubitak šuma nastaviti zbog klimatskih promjena, unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.

Poručuju kako "održivo gospodarene šume (...) proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica te podržavaju gospodarske aktivnosti koje stvaraju radna mjesta i poboljšavaju živote". 

Polovica kopnene površine Hrvatske su šume i šumsko zemljište 

U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema, kažu iz Hrvatskih šuma, jer se šumama i šumskim zemljištem gospodari planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina.

"Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža", dodaju.

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se 49,7 posto kopnene površine države. Od toga je 76 posto u vlasništvu Republike Hrvatske, a 24 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika.

Glavna odlika šuma u Hrvatskoj je da su 95 posto prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture, ističu u Hrvatskim šumama.

Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor - neke su od vrsta koje čine hrvatske šume, od istoka do krajnjega juga, toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja, koji se razlikuju ovisno o podnebljima.

"No, sve one imaju nešto zajedničko - šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora - smeđi medvjed, vuk i ris - i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume", poručuju iz Hrvatskih šuma u povodu Međunarodnog dana šuma.

Kako je 21. ožujka i Svjetski dan osoba s Down sindromom, Hrvatske šume i Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar zajednički su obilježili svoj dan malom eko-akcijom na terasi Centra u Varaždinu kojemu su donirale sadnice tise i pačempresa kao i velike vanjske žardinjere u koje su štićenici posadili sadnice.