INTERVJU
MARK FLEMING, šef američke misije u Hrvatskoj, ekskluzivno za Glas Istre: "Amerikanci vole dolaziti u Istru na odmor i sve ih je više, ali ova regija ima mnogo šire potencijale od turizma"
Mark Fleming i novinar Glasa Istre Ivor Balen
Mark Fleming iz Richmonda u Virginiji već je gotovo godinu dana otpravnik poslova u američkom veleposlanstvu u Zagrebu. Riječ je o funkciji prvog čovjeka veleposlanstva, odnosno šefa misije, u razdoblju kada nema veleposlanika. Podsjetimo, bivši ambasador Robert Kohorst otišao je iz Zagreba početkom 2021., a njegov nasljednik još se čeka.
- Znači li vaše mjesto otpravnika poslova da ćete možda vi postati ambasador SAD-a u Hrvatskoj?
- O ne, ne. Odabir ambasadora je dugačak proces koji je trenutačno u tijeku. Pretpostavljam da ćemo imati ambasadora uskoro, ali ja ću svakako ostati u Zagrebu kao zamjenik.
- Hrvatska i SAD obilježavaju 30 godina diplomatske suradnje. Možete li ukratko opisati povijest odnosa dviju zemalja, neke njegove vrhunce i padove?
- Pa padova nije ni bilo. Mi volimo reći da je uspjeh Hrvatske i naš uspjeh. Naša politika u ovoj regiji uvijek je poticala ulazak u NATO i EU. Poticali smo temeljite promjene, demokratizaciju, stabilnost, prosperitet, i Hrvatska je svijetli primjer uspjeha tog pristupa. Podržavali smo Hrvatsku od početka i ona je danas snažan saveznik NATO-a, partner u misijama po svijetu. Posljednjih godina vidimo i nove uspjehe. Snažno smo podržali LNG terminal na Krku, koji danas izgleda kao još pametnije rješenje nego prije nekoliko mjeseci. Samo ako pogledate proteklu godinu, Hrvatska je izašla iz viznog režima i to je jasan znak naše povezanosti.
- Koliko je Hrvatska, kao mala zemlja, uopće važna za vanjsku politiku Sjedinjenih Država?
- Mi često koristimo frazu da je Hrvatska zemlja koja, kako se to kaže na engleskom, udara iznad svoje kategorije. Jest, malena je, ali zbog politike, strategije i geografskog položaja, za Sjedinjene Države je kritično važna. Na Hrvatsku gledamo kao na partnera u regiji koji će pomoći u integraciji vaših susjeda u Europu, a povezani smo i na globalnim pitanjima, pogotovo kroz NATO. Dakle, Hrvatska je definitivno zemlja koja je u fokusu Washingtona i mi gledamo kako da naše partnerstvo produbimo. Posljednjih nekoliko godina rezimirali smo što je sve postignuto, i postignuto je mnogo. Mnogo ciljeva smo ispunili, NATO, EU, vize, sporazum o dvostrukom oporezivanju, gradnja sposobne i snažne hrvatske vojske. Sve te ciljeve vi ste postigli. Do njih je dovela široka posvećenost na obje strane.
- Kakva je ekonomska povezanost? Možete li spomenuti neke uspješne hrvatske kompanije koje rade u SAD-u?
- Infobip! To je vaš "unicorn" (tvrtka koja vrijedi najmanje milijardu dolara, op. a.). Mi uvijek želimo vidjeti više američkih investicija u Hrvatskoj, ali Infobip je tvrtka koja investira u SAD. Meni je ovo drugi mandat u Hrvatskoj, prvi put sam bio od 2013. do 2016. i mnogo toga je isto, ali neke stvari su drugačije. Ono što je drugačije jest da je ekonomija mnogo snažnija, robusnija. Više je prilika za američke investicije, a ono što imamo u fokusu je rastući tehnološki sektor i energetika. Ne samo LNG, jer Hrvatska postaje regionalni lider i u obnovljivim izvorima energije. Nadam se da ću uskoro vidjeti više američkih investicija u zelenu ekonomiju.
- A turizam? Ovdje u Istri to je najvažnija djelatnost.
- Danas sam razgovarao sa županom i zamjenicom gradonačelnika Pule i rekli su da je turizam važan, ali da Istra ima raznoliku ekonomiju, od usluga do proizvodnje. Amerikanci vole dolaziti u Istru na odmor, i sve ih je više, ali ova regija ima mnogo šire potencijale.
- Nažalost, u ovo vrijeme moramo razgovarati i o vojnoj suradnji. Kakva je ona?
- Izuzetno snažna. Možemo reći da je suradnja na sigurnosti temelj naših odnosa. Mislim da iz povijesnih i filozofskih razloga Amerika i Hrvatska gledaju svijet na isti način. Vi iz vaših osobnih iskustava shvaćate da u situaciji krize, kao što je ova sada, postoji obaveza pomoći. Tako i mi gledamo. Takav stav manifestirao se sudjelovanjem Hrvatske u misijama u Afganistanu i na Kosovu. SAD je investirao, čini mi se, 750 milijuna dolara u Hrvatsku vojsku s ciljem da se ona udalji od ruske tehnologije i opreme i približi se zapadnima. Tako je Hrvatska postala sposoban saveznik koji može sudjelovati u misijama po svijetu.
- Čini se da rat u Ukrajini neće završiti tako brzo, kako su neki mislili. Očekivala se brza pobjeda Rusije, ali Ukrajinci očito ne misle tako.
- Ruska agresija je najveća kriza u Europi od Drugog svjetskog rata. Mi smo duboko zabrinuti, ne samo zbog agresije kao takve, već i zbog taktike koju Rusi poduzimaju. Događaji od minulog vikenda (masakr u Buči, op. a.) dio su šire slike koju vidimo, a to su napadi na civile i, zapravo, ratni zločini. Ali ovo što kažete je istina. Rusija je bila zaslijepljena svojom ideologijom i nisu cijenili ukrajinsku želju za samostalnom politikom, njezin teritorijalni integritet i njezino pravo da sama bira saveznike. Ukrajinci su se pokazali izuzetno hrabrima i pokvarili su Putinove planove.
- Čini li Amerika dovoljno da im pomogne?
- Mislim da činimo sve što možemo, s obzirom na okolnosti. Omogućili smo značajnu pomoć koja je sigurno povećala ukrajinsku sposobnost da se brani i istovremeno povećala troškove Putinu. Tu je i značajna humanitarna pomoć, potom politička pomoć u kojoj sudjeluje skoro cijeli svijet. Ako se pogleda šira slika, radimo na tome da se povećaju troškovi Rusiji jer ovo je nešto što ne može proći nekažnjeno. Dosad neviđene sankcije povećale su troškove ruskoj vladi i umanjile njihovu sposobnost vođenja rata.
- Postoji li mogućnost da se NATO uključi u rat?
- Mislim da je predsjednik Biden jasno rekao da ne. Nećemo staviti čizme na tlo. Takve su geopolitičke realnosti. NATO i SAD ne mogu ratovati protiv Rusije.
- Je li postojala mogućnost da se spriječi rat? Wall Street Journal je nedavno objavio članak u kojem se tvrdi da je predsjednik Zelenski mogao to učiniti uoči invazije da je proglasio neutralnost.
- Postojala je mogućnost da se spriječi i rat, a ta mogućnost je bila da Rusija ne krene u invaziju. Mislim da ne smijemo kriviti žrtvu. Sjedinjene Države su dijelile s partnerima svoja saznanja o događajima uoči početka rata. Bilo je mnogo naznaka koje su pokazivale u smjeru rata. Sjedinjene Države su izravno pregovarale s Rusijom oko očitih sigurnosnih problema, i Rusi su odbili suradnju. Komunicirali smo s Rusima i preko NATO kanala, ali ništa nije pomoglo. Tako da Rusija snosi svu odgovornost za ovaj sukob, odnosno neprovociranu agresiju.
- Neki kažu da se NATO previše širio na istok i da je to bila provokacija Putina i Rusije.
- Kao prvo, NATO je obrambeni savez koji ne ulazi u napadačke operacije. Da budemo jasni, NATO nije prijetnja niti jednoj državi. Ako je Rusija zabrinuta zbog toga što neka država želi ući u NATO, možda bi se trebali zapitati zašto je to tako. Zašto žele garanciju obrane? Zašto države na ruskoj granici žele tu sigurnost?
- Što mislite o ulozi Kine u ovoj ratu? Predstavlja li Kina prijetnju američkoj dominaciji u svijetu?
- Generalno, svijet se promijenio od završetka Hladnog rata. Ušli smo u razdoblje povećane kompetitivnosti. Kina i SAD imaju kompleksne odnose. U nekim područjima surađujemo, ali čini se da postoje i područja u kojima se moramo natjecati. Ali nadam se da će Kina shvatiti prednosti sustava zasnovanog na pravilima. U svakom slučaju, to je kompliciran i izazovan odnos.
- Može li se reći da je ovo u Ukrajini rat demokracije protiv antidemokracije?
- Predsjednik Biden je nedavno u Poljskoj rekao da je čak i prije rata u Ukrajini bio primjetan rast sukoba između demokratskog svijeta i svijeta koji podržava autokratski oblik vladanja. Ovo je očita manifestacija toga, što pokazuje koliki su ulozi.
- Kako opisujete odnose SAD-a i EU, u kontekstu rata? Neki će reći da je Europa u neku ruku žrtva američkih aspiracija u Istočnoj Europi.
- Mislim da veze Amerike i EU ne mogu biti jače, pogotovo po pitanju rata u Ukrajini. Jedna od Putinovih strategija bila je podjela Zapada, ali ovim ratom postigao je upravo suprotno. Mi se u korak slažemo s našim europskim partnerima, individualno i kolektivno.
- Ključni europski problem su energenti, odnosno ruski plin. Može li Hrvatska preko LNG terminala postati jedan od ključnih opskrbljivača ne-ruskim plinom u Europi?
- Znate kako se kaže: svaka kriza se može iskoristiti. Naravno, prije svega moramo odgovoriti na sigurnosnu situaciju i pomoći ljudima u Ukrajini, ali situacija zove na promišljanje nekih pitanja u euroatlantskoj zajednici, a energetika je jedno od njih. Jer kad se neprijateljskoj državi omogući prednost u vezi tako kritičnog resursa, to je onda nešto čime se treba pozabaviti. Projekt LNG terminala danas izgleda još pametnije nego prije dva mjeseca, a ono što može uslijediti je izgradnja dodatne infrastrukture i mreže. Mi bismo željeli vidjeti Hrvatsku kao regionalnog lidera u energetici koji sigurno ima mogućnost pomoći susjedima na jugoistoku da osiguraju energetsku neovisnost, ali također i susjedima na sjeveroistoku. Vesele nas razgovori s hrvatskom vladom jer sada je pravi trenutak da se napravi strateški iskorak u ovom polju.
- Što mislite o izborima u Francuskoj, odnosno mogućem dolasku na vlast Marine Le Pen, koja je bliska Putinu?
- Ne bih komentirao izbore u Francuskoj.
- Ali mogli bi biti veoma važni za situaciju u Ukrajini.
- Svi izbori su važni.
- Imate mnogo iskustva u ovom dijelu Europe. Bojite li se da bi se rat u Ukrajini mogao preliti na Balkan?
- Ne, ne. Mislim da Hrvatska treba biti čuvar za slučaj bilo kakve regionalne nestabilnosti, bilo da je ona vezana za rat u Ukrajini ili za neka domaća pitanja. Ali ne vidim povezanost između onoga što se događa u Ukrajini i onoga što bi se moglo dogoditi u ovoj regiji.
- Ali ne možemo zanijekati probleme u BiH, gdje imamo Dodika koji je blizak Putinu, pa trvenja u Crnoj Gori i na Kosovu. Istovremeno, Srbija i Hrvatska se naoružavaju...
- Kao što sam rekao, Hrvatska je garant stabilnosti u regiji, a šire gledano, sigurnost leži u euroatlantskim integracijama. Moramo osigurati da EU i NATO imaju jasne uvjete za pridruživanje država jugoistočne Europe te da te države ispune zahtjeve vezane za svoje institucije. To je ključ dugoročne stabilnosti - šira integracija regije. Jest, postoje određene vanjske prijetnje, utjecaj Rusije i ostalih, ali ima i unutarnjih prijetnji: korupcija, manjak demokratskih vrijednosti... I to dvoje je povezano. Što su veći unutarnji problemi, više su otvorena vrata za vanjski utjecaj.
- Imali smo nedavno izbore u Srbiji i Mađarskoj. Rekli ste da ne želite komentirati izbore u drugim zemljama, ali znakovito je da su pobijedili političari bliski Putinu.
- Mađarska je član NATO-a i EU i surađujemo s njima i bilateralno. Za Srbiju vjerujemo da joj je mjesto u europskoj obitelji i nadamo se da će se ona u nju integrirati. Naravno, njezino vodstvo će morati napraviti određene korake da se to dogodi.
- Ako dođe do kakvog sukoba, hoće li NATO pomoći Hrvatskoj?
- 110 posto. Mi Hrvatskoj držimo leđa i to je smisao NATO-a. Čvrsta garancija da je napad na jednog člana napad na sve.
- Što se dogodilo sa dronom u Zagrebu?
- Bilo je to šokantno. Sretno u neku ruku jer nije bilo veće štete ili čak gubitka života. Kao što smo rekli preko NATO kanala, ostalo je odgovoriti na pitanje kako je do toga došlo, a trebali bismo se osvrnuti i na moguće rupe u sigurnosnoj strukturi.
- Istra. Kako vam je ovdje?
- Mislim da sam u Istri bio doslovno 40-ak puta. To je moj omiljeni dio Hrvatske. Volim Istru jer je predivna. Volim biti u Puli, Rovinju, Poreč je tako poseban. Volim Grožnjan i tamošnje umjetnička galerije, Motovun je spektakularan, hrana je predivna. Mogao bih se ovdje umiroviti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
