Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je u srijedu kako su gospodarski i fiskalni pokazatelji, politička stabilnost i ukupni kredibilitet doveli do toga da nam agencija Standard&Poor's potvrdi kreditni rejting.

Učinit ćemo sve da to tako i dalje ostane, poručio je Marić koji je Hrvatskom saboru podnio polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna koji pokazuje da je polugodišnji konsolidirani proračunski manjak iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Boris Lalovac (SDP) kaže kako rejting agencije gledaju percepciju Hrvatske za dvije-tri godine godine, a ona je, dodaje, pozitivna, jer smo snažno ušli u euroatlantske integracije, pristupili tržištu od 500 milijuna potrošača, pristupit ćemo europskoj valuti.

Dio saborske oporbe drži da koronakriza nije jedni krivac za negativne pokazatelje u javnim financijama, prstom upiru u odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite, u korupciju i klijentelizam, izostanak strukturnih reformi.

Kriv je Stožer

Stožer je proljetos zatvorio sve, koliko je on odgovoran za loše stanje financija, pitao je Marijan Pavliček (HKS). Stožer je unazadio državu, no nitko nije kriv, kaže Hrvoje Zekanović (HS) koji ministru zamjera da nije spomenuo da iz EU još nismo dobili ni lipe pomoći. Početkom ožujka premijer je u Saboru najavljivao milijarde, kazao je zastupnik.

Marić uzvraća da su Stožer i njegove odluke, kao i odluke Vlade, bili pomno analizirani, utemeljeni, nisu zanemarivali ni gospodarski dio.

I kod zatvaranja smo imali mjere kako pomoći gospodarstvu, rekao je Marić, napominjući da je država u zadnje tri godine imala viškove u blagajni, smanjivala javni dug, što je omogućilo da se reagira u okolnostima koronakrize.

Sandra Benčić (Možemo) referirala se na podatak da je na povećanje rashoda najviše utjecala provedba mjera za očuvanje radnih mjesta, za što je izdvojeno 6,7 milijardi kuna. Kad se radi o tako velikom novcu, koji nije bio planiran, u izvješću bi trebalo dobiti evaluaciju utjecaja tih mjera, broj radnika koji su ipak izgubili posao kod poslodavaca koji su koristili mjere, broj poslodavaca koji su koristili mjere, a isplaćivali dividende, predložila je zastupnica.

Marijana Puljak (Pametno) temeljni razlog za deficit državnog proračuna vidi u neprovođenju strukturnih reformi. Bez dubinske reforme na rashodovnoj strani, sve reforme na prihodovnoj neće dati rezultata, a Hrvatska će ostati najsiromašnija zemlja EU, kazala je.

Na začelju smo, ne zbog nesposobnosti naših ljudi, nego zbog korupcije i klijentelizma, kazala je Vesna Vučemilović (DP).  

Zvonimir Troskot (Most) kao tri pozitivne stvari koje su se dogodile navodi financijsku omotnicu od potencijalnih 170 milijardi kuna, najavu smanjenja poreza na dohodak, potvrđivanje kreditnog rejtinga. U niz negativnih stvari ubraja i odluke Vlade i Stožera o zatvaranju ekonomije čime smo, kaže, potencirali uvoz, te najave zatvaranja tvrtki Meggle i BAT u Kanfanaru.

Kad je rije o ovoj posljednjoj, Marić kaže da su razgovori u tijeku, te da će se dok traju suzdržavati od dubljih komentara. Naravno da ćemo dati doprinos da proizvodnja ostane i nastavi se, poručio je ministar.

Grozdana Perić (HDZ) hvali mjere koje su se poduzimale prvoj polovici godine. Hrvatska je možda jedna od prvih država koja je tako brzo reagirala na pandemiju pomažući gospodarstvu, zaposlenicima, navela je.

Povezane vijesti

• Marić vjeruje da će proračun sutra biti na Vladi, prema procjenama bit će oko 140 milijardi kuna
• Marić: Prihodi od poreza u svibnju pali za 50, a od doprinosa za 27 posto
• Marić: Nakon pada BDP-a u ovoj godini iduće godine slijedi rast