U povodu sastanka proizvođača istarske kapule i češnjaka koji su se dogovorili kako i na koji način krenuti u osnivanje udruga danas je u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču održana i tiskovna konferencija na kojoj su zaključke s iste medijima prenijeli zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić, v.d. pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu IŽ Enzio Pinzan, ali i ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam Dean Ban te predsjednik Uprave AZRRI-a Igor Merlić.
Osnivanje u veljači
- Ovo što smo danas dogovorili smatram da je iznimno bitno za budućnost istarske poljoprivrede. Odlučili smo pokrenuti zaštitu istarskog češnjaka i luka, a glavnu ulogu u svemu tome upravo će imati porečki Institut za poljoprivredu koji će odrediti sve parametre kako ti proizvodi trebaju izgledati, koje karakteristike imati, a naravno sve to uz potporu Županije i udruge AZRRI. Moja uloga ovdje bila je da prenesem sva europska iskustva u koja sam se osobno uvjerio, jer Istra ima fenomenalne potencijale za ekološku proizvodnju autohtonog istarskog češnjaka i luka, pa bi ti ekološki proizvodi zasigurno se fenomenalno prodavali i u EU, rekao je uvodno Jakovčić. Napomenuo je kako bi osnivanje udruga trebalo biti 17. veljače ove godine, a prema dogovoru bilo bi ih dvije. Za proizvodnju ljubičastog i žutog luka koji okuplja oko 30-tak poljoprivrednika sjedište bi bilo u južnome dijelu Istre jer ih tamo ima najviše, a za češnjak središnja Istra gdje tu kulturu uzgaja oko 17 OPG-ova.
- Na sastanku je reakcija naših proizvođača češnjaka i luka bila fenomenalna. Žele osnovati udrugu, žele ići u zaštitu na europskom nivou. To je proces koji će sada trajati barem dvije, tri godine, međutim on im jamči daleko bolje prihode, a naravno kada se već netko muči u proizvodnji, onda je naravno mudrije više zarađivati, i u tom kontekstu će javni sektor Istre i moj ured u Puli stati iza tih proizvođača. Učiniti ćemo sve da napravimo slično kao i kada govorimo o vinu i maslinovome ulju, i projekta kojeg nazivamo Istra kao bio regija, jer će ova proizvodnja biti ekološka proizvodnja, i vjerujem da će onda i naši potrošači biti vrlo zadovoljni, rekao je Jakovčić.
Na pitanje kakav je sadašnji plasman tih kultura, kaže da je veoma dobar, jer se češnjaka i luka ne proizvodi toliko puno i sve se veoma brzo proda, a proizvođača je veoma malo. Međutim cijena tih kultura može biti i višestruko veća ako bude zaštićen, ima svoje ime, a ne kao do sada da bude svojevrsna anonimna prodaja pod imenom domaći češnjak jer to nije to. Trebamo ga nazvati istarski crveni češnjak, prodavati ga pod tim imenom i cijena će tada biti europska, zaključio je europarlamentarac Jakovčić.
- Sad otvaramo jednu novu stranicu koja se kreće prema povrću, odnosno proizvodnji luka i češnjaka, i ne samo toga već i istarske rajčice, kupusa i čitav niz drugih proizvoda poput škalonje koja je prema našim ispitivanjima posebna u odnosu na sve druge u RH. Stoga stojimo na raspolaganju i truditi ćemo se da na dobrobit cjelokupna razvoja zajednice zadovoljimo našim analizama i sve dostojno odraditi, rekao je ukratko Ban.
Prekretnica
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu IŽ-a Pinzan napomenuo je kako su danas prisustvovali jednome veoma važnome događaju, odnosno inicijativi koja će biti prekretnica u poljoprivrednoj proizvodnji lukovica u Istri, a čiji su proizvođači do sada bili prepušteni sami sebi, kako u tehnologiji, odabiru asortimenta i plasmanu.
- S obzirom da se sve o čemu smo razgovarali danas uklapa se u strategiju Istarske županije, odnosno Bio regiji i cijelome nizu aktivnosti koje se već provode, mogu samo reći da ćemo sve učiniti da se dogovoreno i sprovede. Do sada smo uspjeli zaštiti proizvode stočarske proizvodnje, pršut, sada je u postupku sir, zaštitili smo vina i maslinova ulja, i drago mi da se širimo i u jednom novome smjeru, onom zaštite luka i kapule, rekao je Pinzan.
Gotovo identičnog stajališta bio je i predsjednik AZRRI-a Merlić, no nadodao je podatak da će proizvodnja luka i češnjaka, uz sve ostalo do sada, postati budući brend Istre, te da im sada predstoji da marketinški potpomognu da se projekt i realizira. Prema svemu rečenome uskoro bi istarska žbulja i češanj mogli postati ekološki hit na mnogim policama diljem Europe. (Ivan GRGAT)