Kuća ljudskih prava Zagreb objavila je izvještaj o ljudskim pravima za prošlu godinu, upozoravajući da se u Hrvatskoj u okolnostima pandemije koronavirusom može očekivati stagnaciju u područjima ljudskih prava u kojima su prošle godine zabilježili napredak.

Proljetni izvještaj, koji je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja te doprinosa više od 40 organizacija civilnog društva i znanstvenika, Kuća ljudskih prava objavila je u trenutku globalne pandemije za koju kažu da je već sada izvršila utjecaj na ljudska prava bez presedana.

Pandemija će, smatraju u cijelom svijetu imati dalekosežne društvene, ekonomske i političke posljedice te negativan utjecaj na ostvarivanje građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.

„U Hrvatskoj u ovakvim okolnostima minimalno možemo očekivati stagnaciju u područjima ljudskih prava u kojima smo zabilježili napredak 2019., a realistično je za očekivati značajno pogoršanje u područjima gdje nije bilo pomaka prošle godine“, poručila je ta nevladina organizacija.

Usprkos lanjskim pozitivnim gospodarskim pokazateljima, Hrvatska je, smatraju, u 2019. nastavila zaostajati za članicama EU-a u rastu plaća, dok je svaki peti hrvatski građanin kraj godine dočekao u riziku od siromaštva.

Hrvatska ima problem s regionalnom nejednakošću u dohotku i pristupu zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, a izgledno je da će se uslijed ekonomskog zastoja i nastupajuće gospodarske krize dodatno povećati ekonomske nejednakosti koje posebno pogađaju ugrožene društvene skupine, poput osoba starije životne dobi i djece koji su posebno izložena riziku od siromaštva.

Iznova se suočavamo s netolerancijom i govorom mržnje

Potreba za fizičkim distanciranjem onemogućila je uobičajeni društveni život koji se gotovo u potpunosti preselio na Internet, ali i tu se iznova suočavamo s problemima netolerancije i govora mržnje koji ni u 2019. nisu bili sustavno rješavani već se njima bavilo samo površno.

Osim toga, navodi se u izvještaju, nije napravljen značajan napredak na sustavnom uključivanju manjinskih i ranjivih društvenih skupina koje su i dalje učestalo diskriminirane te ne mogu ostvariti svoja temeljna ljudska prava.

Slaba kapacitiranost i inertnost su i u 2019. negativno utjecale na spremnost državnih institucija da održavaju sustav zaštite i promocije ljudskih prava koji s u mnogim područjima urušava još od ulaska u EU, zaključuju u izvještaju.

U Kući ljudskih prava se nadaju da će i se dosadašnje pozitivno iskustvo i kvalitetan, sustavan i stručan pristup u suzbijanju epidemije i zaštiti zdravlja građana primijeniti i na rješavanje posljedica ove krize, a imperativ je da se ekonomska, društvena i politička rješenja za izlazak iz krize temelje na ljudskim pravima, pogotovo zaštiti ugroženih društvenih i marginaliziranih skupina.

Povezane vijesti

• Vijeće Europe i EK traže bolju zaštitu ljudskih prava Roma u pandemiji
• Amnesty International kritizira karantenu za romska naselja u Bugarskoj i Slovačkoj
• Glavni tajnik UN-a upozorava da koronavirus daje vladajućima izliku za represiju