INTERVJU
JOŠKO KLISOVIĆ Saborski zastupnik SDP-a, potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i KUM PREDSJEDNIČKOG KANDIDATA ZORANA MILANOVIĆA
CROPIX
Mislim da je taj način komunikacije ispod razine koju bi premijer trebao njegovati u političkom diskursu, a posebno u Saboru. Osobno nikada ne koristim takav način komunikacije jer njime samo pokazujete svoju bahatost i nesigurnost. Sve crtice iz mog života su poznate, tu nema tajni i ja sam ponosan na sve njih. Ne vidim zbog čega bi se premijer njima morao baviti i ponavljati ih u Saboru. Ja njemu nikada ne spominjem njegova kumstva
Kada je u tjednu iza nas na Aktualnom satu Joško Klisović postavio neugodno pitanje Andreju Plenkoviću, premijer je jedva dočekao da mu spusti da je kum Zorana Milanovića. Kumstvo dvojice istaknutih SDP-ovaca naravno nije imalo nikakve veze s odgovorom koji je Klisović tražio od Plenkovića, a u razgovoru za Glas Istre istaknuti diplomat, koji je bio i zamjenik ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, savjetnik u hrvatskoj misiji u New Yorku, zamjenik veleposlanika u misiji Hrvatske pri NATO-u i predstojnik ureda Ive Josipovića, kaže da Plenković, kada nema odgovor, onda osobno vrijeđa.
Joško Klisović i Andrej Plenković dugo se znaju. Pripadaju istoj ekipi mladih lavova iz vremena početka stvaranja hrvatske diplomacije, kad su na Zrinjevcu zajedno radili Kolinda Grabar-Kitarović, Gordan Jandroković, Orsat Miljenić, Zoran Milanović i njih dvojica. Tada su odnosi i onih koji će kasnije otići desno i onih koji su otišli lijevo bili krajnje kolegijalni i prijateljski. Danas je sve drukčije, oni koji su zajedno gradili karijeru sada se vrijeđaju i javno, jedni drugima, govore "vi".
A sam Klisović, koji je saborski zastupnik i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku, ali i prvi čovjek Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskj?ld, danas zdušno pomaže kampanju Zorana Milanovića. "Bit će predsjednik, u to nema sumnje".
- SDP će, bar po dojmovima s Aktualnog sata u Saboru, daljnju političku borbu voditi protiv HDZ-a, optužujući ga za korupciju. Mnogi su i upravo oslobođenog Božidara Kalmetu vidjeli na vrhu te piramide, ali je sud imao drukčiji stav?
- Korupcija na svim razinama je jedan od najvećih problema Hrvatske.
Razara nam temelje društva, pojačava osjećaj besperspektivnosti i apatije te tjera ljude da napuštaju zemlju. Zato će borba protiv korupcije biti na vrhu SDP-ovih prioriteta. Pripremili smo set antikorupcijskih zakona s kojima idemo u proceduru ovaj mjesec, a pritiskat ćemo i Vladu i HDZ da raščiste do kraja korupciju u svojim redovima. Za Kalmetu je među građanima postojala ozbiljna sumnja da je umočen u korupciju, ali bez dokaza to naravno ne možemo sa sigurnošću zaključiti. Kada dobijemo pravomoćnu presudu s obrazloženjem, moći ćemo govoriti malo preciznije. Ne daj Bože da vremenom izađe na vidjelo da je bilo političkih pritisaka na sud u ovom slučaju.
Bio bi to devastirajući udarac na pravosuđe i povjerenje građana u državne institucije.
- Šef SDP-a je rekao da je Sanaderova vlada bila dječji vrtić u odnosu na Plenkovićevu kada je riječ o korupciji?
- To pokazuju brojevi. Plenković je pola svoje Vlade smijenio u zadnje tri godine zbog sumnje na korupciju i zloupotrebu službenog položaja. A danas USKOK-ovi istražitelji provode izvide protiv bivših ministara. Stoga, Bernardićeva teza stoji.
- U odnosu na vrijeme kada smo pregovarali za ulazak u EU, gdje je borba protiv korupcije bio preduvjet, danas je dojam da se od toga potpuno odustalo?
- Tijekom pregovora s EU ozbiljno smo se uhvatili u koštac s korupcijom. Intenzivno je na tome radila Vlada Jadranke Kosor, kada su Sanader i njegovi ministri završili na sudu. Nakon toga je izbačena iz stranke. Milanovićeva Vlada je također žestoko nastavila s antikorupcijskim djelovanjem, a neke je stvari i sustavno uredila kroz npr. fiskalizaciju i transparentnost proračuna. No, danas ta borba ponovno labavi pa se i ljudi koji su kandidati za ministre prihvaćaju mjesta u Vladi znajući što imaju iza sebe. To govori da se osjećaju dovoljno sigurni da će nekažnjeno proći ako se prihvate visokih državnih dužnosti.
- Gordan Maras je direktno optužio Plenkovića kada je riječ o korupciji, rekavši otprilike da su smijenjeni ministri samo pijuni?
- Premijer je šef Vlade, na vrhu je hijerarhijske strukture izvršne vlasti i kao takav ima najviše ovlasti i odgovornosti za diktiranje intenziteta borbe protiv korupcije. Odabrao je ljude koji su ozbiljno osumnjičeni za korupciju za svoje najbliže suradnike i članove Vlade. A, zamislite paradoksa, upravo bi oni i državne institucije kojima upravljaju trebali biti nositelji borbe protiv korupcije. Maras nije optužio premijera da je sam korumpiran, već da se ne bori dovoljno protiv korupcije. A možda premijer niti nije odabrao ministre, već su mu ih nametnuli određeni krugovi s posebnim političkim i financijskim interesima. HDZ je premrežen takvima interesnim i ortačkim skupinama.
Buđenje SDP-a
- Je li se SDP posljednjih mjeseci napokon probudio?
- Do europskih izbora mediji su pratili SDP isključivo kroz stranačke razmirice. Naše politike i prijedlozi u Saboru padali su u drugi plan. Kada smo ostvarili dobar ishod na europskim izborima, stvari su se promijenile. Sada ponovno dolazi u fokus naš politički rad, posebice zakonska rješenja koja pripremamo te argumenti kojima upozorimo hrvatsku javnost na nepravilnosti u društvu i loš rad ove Vlade te na razinu njezine korupcije. Dodatni kohezivni element je kandidatura Zorana Milanovića, iza koje je SDP jedinstveno stao.
- Jesu li sve to što ste nabrojali prepoznali i mediji?
- Mislim da jesu, ali još uvijek ne dovoljno. Sada nas ipak drugačije prate, a ono što govorimo u Saboru i javnosti se doživljava puno ozbiljnije. Do europskih izbora se ozbiljno pratilo samo ono što se zbivalo u stranci. Danas je zbog žestokih unutarstranačkih sukoba HDZ u toj situaciji.
- Je li realno da SDP sljedeće godine ugrozi HDZ i pobijedi na izborima?
- Apsolutno je realno, a već smo se na europskim izborima poravnali. Građani sve više prepoznaju SDP i stranke ljevice kao političku snagu koja nudi nova rješenja, a ne samo sukobe unutar sebe. Naši stranački savjeti koji predlažu javne politike počeli su puno intenzivnije raditi i u njih se uključuje sve više ljudi. S druge strane, na desnici i u HDZ-u dominiraju sukobi i evidentno je pokrenut proces raslojavanja, što će se sigurno odraziti i na preraspodjelu glasova, uključujući i onih na koje računa HDZ.
- Mislite da HDZ više neće moći dominirati političkom scenom kao do sada?
- Da, mislim da neće moći. Nakon svih korupcijskih afera i zloupotreba službene dužnosti koje prate svaku HDZ-ovu vladu te sudskog postupka koji se za korupciju vodi jedino protiv te stranke, mislim da bi im građani mogli uskratiti razinu povjerenja koju su do sada uživali. Ta obilježja koja karakteriziraju HDZ su upravo stvari koje definiraju klimu u društvu zbog koje građani odlaze. E, da ne bi oni odlazili, bolje je da otiđe HDZ s vlasti. Dodatno, HDZ dosta slabe i svjetonazorska lutanja i sukobi. Mislim da je došlo vrijeme da se političko programska situacija u HDZ-u razbistri, a što bi mnoge moglo odmaknuti od HDZ-a.
Šampion nedemokracije
- Marija Pejčinović Burić i Dubravka Šuica visoko su pozicionirane u europskoj politici, odgovorne na neki način za ljudska prava i demokraciju, a Hrvatska danas svakako nije zemlja primjer za to?
- Na nesreću naših građana nije. Zemlja u kojoj premijer i članovi Vlade svjesno krše zakone vlastite zemlje, kada odbijaju izvršiti zahtjev Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa za dostavom dokumentacije postavljenom u skladu sa zakonom; zemlja u kojoj se novinari uhićuju zbog tvitova ili im policija upada u redakcije pod pritiskom HDZ-ovih političkih moćnika; gdje se novinarima prijeti tužbama ili nudi mito da ne objavljuju informacije i paze što pišu; zemlja gdje se kod novinara potiče autocenzura i prijeti im se otpuštanjem sa posla, sigurno nije šampion europske demokracije. O tome sam govorio u Saboru tijekom aktualnog prijepodneva kada je premijer uporno odbijaood govarati na moja pitanja.
- Sada su naredale kritike međunarodnih organizacija kojih dugo nije bilo?
- Moram priznati da nas zadnjih 20-ak godina međunarodne organizacije nisu kritizirale na ovakav način kako to čine sada zbog stanja medijskih sloboda i ljudskih prava u našoj zemlji. Ove kritike puno govore o stanju u društvu i radu ove Vlade.
- Donose nam i lošu reputaciju u međunarodnoj zajednici.
- Naravno da donose. Pokušavamo se u Europi predstaviti na jedan način, a zbog onoga što se radi kod kuće percipiraju nas na potpuno drugi način. Time je opasno narušena vjerodostojnost ove Vlade i zemlje u cjelini. Zamislite samo, dan prije nego je gospođa Marija Pejčinović Burić preuzela Vijeće Europe, koje se bavi ljudskim pravima, demokracijom i vladavinom prava, povjerenica za ljudska prava tog istog Vijeća Europe gospođa Dunja Mijatović otvoreno kritizira hrvatsku Vladu zbog pritiska na novinare i u tom kontekstu izričito spominje slučaj Gordana Duhačeka. Isti dan i o istoj stvari, kritiku hrvatskoj Vladi uputio je i gospodin Desir u ime OSCE-a. Time je Vlada dobila dvije snažne pljuske, a Marija Pejčinović Burić je preuzela dužnost u jednom ružnom ozračju.
- Pitali ste premijera i je li se on osobno zalagao da gospođa Šuica dobije portfelj demografije i demokracije obzirom da razina demokracije u Hrvatskoj nije primjerena, što se vidi i odbijanjem premijera da dostavi Povjerenstvu za sukob interesa dokumente koje su tražili.
- Da, pitao sam i nisam dobio njegov odgovor. Premijer mora biti svjestan da je odbijanjem ispunjavanja zakonitih zahtjeva Povjerenstva poslao poruku da su on i Vlada iznad zakona i da se zakoni na njih ne odnose.
Zbog ovakvog ponašanja političkih moćnika i nepravdi s kojima se svakodnevno susreću, ako nisu dio HDZ-ove političke mreže moći, građani napuštaju zemlju u velikom broju. Stoga, stupanj demokracije u Hrvatskoj sigurno nije one razine koja bi nam dala za pravo da govorimo drugima u EU što trebaju činiti da njihove demokracije napreduju i razvijaju se. Mislim da imamo puno posla kod kuće i bit će zanimljivo vidjeti kako će gospođe Pejčinović Burić i Šuica sagledavati situaciju u Hrvatskoj na svojim novim dužnostima. Hoće li je kritički sagledavati i tražiti Vladu da poduzme mjere za njezino popravljanje, ili će sve gurati pod tepih i tražiti da se Vijeće Europe i Europska komisija ne bave Hrvatskom jer u njoj sve savršeno štima.
- Kada ste u parlamentu pokrenuli ta pitanja, Plenković vam je na neki način spustio kumstvo sa Zoranom Milanovićem.
- To čini svaki puta kada nema odgovor na moje pitanje i shvati da bi mu odgovor mogao politički štetiti. Tada skreće temu i kreće napadati na osobnoj razini, ignorirajući pitanje koje mu je postavljeno. I nikada na pitanje ne odgovori.
Mislim da je taj način komunikacije ispod razine koju bi premijer trebao njegovati u političkom diskursu, a posebno u Saboru. Osobno nikada ne koristim takav način komunikacije jer njime samo pokazujete svoju bahatost i nesigurnost. Sve crtice iz mog života su poznate, tu nema tajni i ja sam ponosan na sve njih. Ne vidim zbog čega bi se premijer njima morao baviti i ponavljati ih u Saboru. Ja njemu nikada ne spominjem njegova kumstva.
Predsjednički izbori
- Kada je riječ o Milanoviću, kako po vama napreduje kampanja?
- Kampanja se razvija i zahuktava. Milanović obilazi zemlju, druži se s građanima i iznosi svoje stavove. Nailazi na dobar prijem. Ljudi su se zaželjeli državnika sa stavom jer ih trenutna vladajuća garnitura izluđuje svojim lutanjima, izmotavanjima i dodvoravanjima.
- Hoće li biti prljavštine u kampanji?
- Prljava kampanja je već započela na desnom krilu političkog spektra, gdje su podmetanja već uznapredovala između dva favorita desnice, Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore. Milanović neće poticati prljavu kampanju, niti će u njoj sudjelovati.
- Veliki odjek imale su Milanovićeve riječi po kojima se moglo zaključiti da je Andrej Plenković imao ambiciju da postane član SDP-a.
- Svatko tko poznaje malo bolje političke poglede gospodina Plenkovića može sam lako zaključiti i odgovoriti na to pitanje.
- Imate li vi nekih saznanja o tome?
- Ja ne znam, to morate pitati Zorana. On je bio predsjednik stanke.
- Kada je riječ o Zoranu Milanoviću, je li to onaj isti, od prije, kada je bio premijer, ili neki drugi, relaksiraniji i tolerantniji Milanović?
- To je jedan ljudski i politički još zreliji Milanović, čovjek koji je kroz ovih nekoliko godina dok se nije bavio politikom stekao novo poslovno i životno iskustvo. Svi mi razvijamo i svoju osobnost pod utjecajem svakodnevnih iskustava i mislim da će građani biti zadovoljni s onim što Zoran nudi. A nudi čovjeka sa stavom, koji će se zalagati za hrvatsku državu, koji je neće sramotiti i na koga će građani uvijek moći računati kada treba čvrsto stati iza hrvatskih interesa. U zemlji i inozemstvu.
Ljevica u HDZ-u
- Svjedoci smo velikih previranja u HDZ-u, koje će uoči stranačkih izbora sigurno još više izaći na vidjelo?
- Očigledno je borba za tron u HDZ-u počela. Članovi stranke shvaćaju da je to ključno političko mjesto odakledolazi moć i vlast na cijeloj političkoj sceni jer HDZ ima većinu županija u svojim rukama, a trenutačno vodi i Vladu. HDZ je još uvijek više pokret nego politička stranka i objedinjuje i one koji naginju lijevom centru, ali i radikalnoj desnici. Teško se oni mogu pomiriti i onda imamo ovakve unutarstranačke borbe. Možda se u budućnosti te dvije frakcije ohrabre i formiraju dvije zasebne stranke. Politički profil bi im tada bio puno jasniji. Ovako ih najviše spaja želja za vlašću i koristi koje imaju od vlasti.
- Iz vašeg SDP-ovskog pogleda Davor Ivo Stier i Miro Kovač imaju šansu srušiti Plenkovića?
- To su njihove unutarnje stranačke stvari. Mi ćemo za političkog oponenta imati onoga tko je njihov predsjednik i sve ostalo bi ostavio HDZ-u. Sa zanimanjem ćemo gledati i pratiti razvoj situacije i politički smjer u kojem će HDZ ići.
- Desni radikalizam je u Hrvatskoj u usponu, Ivan Penava poziva na novu revoluciju, što god to značilo, a Andrej Plenković to odšuti. S druge strane, vlast novinara strpa zbog gluposti u zatvor?
- Svojom neodlučnošću u raznim situacijama ova Vlada i ovaj premijer su pustili duha iz boce i dozvolili mu da se razmaše. S jedne strane nema snage da se ekstremnom dijelu stranke kaže dosta, pa čak i kada se ne prati politika same stranke, a s druge strane, pokušava im se dodvoriti trenirajući strogoću tamo gdje ne treba, a u tom kontekstu je vjerojatno bilo i uhićenje Duhačeka. Takva situacija, plus organiziranost desnice unutar HDZ-a, dovela je do unutarstranačkih obračuna i jačanja desnog radikalizma, koji straši većinu građana zemlje.
- A kada se jedanput pusti duh iz boce, je li ga moguće vratiti natrag?
- Moguće je, ali vrlo teško. To je glavni zadatak predsjednika HDZ-a, ako misli voditi modernu stranku utemeljenu na europskim vrijednostima. Ili će vratiti duha u bocu, ili će mu taj duh politički presuditi.
Za dom
- Bernardić je najavio da će potpuno zabraniti "Za dom spremni" ako SDP dođe na vlast. Zašto to Plenković nije učinio?
- Očito iz straha od desnog krila svoje vlastite stranke kojeg on evidentno ne kontrolira. A oni su dovoljno jaki da mu mogu raditi o glavi. To je baš ono što se sada zbiva u HDZ-u. Sjetimo se Ive Sanadera, koji je isti dan kada su se biste Mile Budaka i Jure Francetića pojavile u javnosti, donio odluku Vlade kojima se potvrdilo da se radi o protuustavnom činu te ih je ekspresno uklonio. Time je poručio čitavoj javnosti da nema šale s ustavnim vrijednostima te je jasno demonstrirao svoju odlučnost da ih zaštiti. Plenković je s druge strane proglasio ZDS "delikatnim pitanjem", s "dvostrukim konotacijama", te je osnovao povjerenstvo da se njime bavi. Time je dao vjetar u leđa radikalnoj desnici da nastavi provoditi ekstremnu politiku koja je povijesno nanijela veliku štetu hrvatskom narodu te je obezglavio policiju, koja pokušava dešifrirati takvu politiku pa u praksi ne zna kako postupiti. Rezultat je vrlo opasan nered u državi, koji čini plodno tlo za razvoj ekstremizma.
- Istovremeno je i predsjednica na tim temama lavirala iz krajnosti u krajnost?
- To lutanje Kolinde Grabar-Kitarović je više motivirano pokušajem dodvoravanja što većem broju glasača, nego njezinim političkim stavovima. Njezin mandat su stvarno obilježili kontradiktorni stavovi.
- Ali sigurno je još i otežala Plenkoviću da se obračuna sa stranačkom desnicom?
- Da, a dodatni je element to što se ona ne može odlučiti bi li se kandidirala za predsjednicu države ili bi radije postala predsjednicom HDZ-a. Tako joj latentni sukob s Plenkovićem i koketiranje s desnicom odgovaraju.
- Mislite da predsjednica ima ambicije, ako ne uspije ostati na Pantovčaku, da od Plenkovića preuzme HDZ?
- To se moglo čuti u kuloarima od HDZ-ovaca. Ali to je njihova stvar.
- U Saboru smo od vladajućih čuli čuđenje kako to hrvatski građani ne prepoznaju sjajne ekonomske uspjehe Vlade, pa čak i povišenje plaća od 200 kuna, dok je Reiner rekao "čak i 800"?
- Građani ne prepoznaju brojeve i ekonomske indikatore, nego kada se u njihovom životu nešto promijeni. A tu se stvari mijenjaju na gore, pa se svakodnevno odlučuju iseljavati u inozemstvo. Kako da prepoznaju "sjajne ekonomske rezultate Vlade" kad ih ta ista Vlada zatrpava aferama i skandalima, korupcijskim istragama, sukobom interesa, kršenjima zakona i protupravnim bogaćenjima, kada joj se parlamentarna većina temelji na "žetončićima"?
A, vidimo da i brojevi malo skaču, malo padaju. Jedan mjesec imamo najveći rast industrijske proizvodnje u EU, drugi najveći pad. Brojevi su varljivi, a HDZ-ova medijska mašinerija vješto narodu prodaje maglu.
- A ima li uspjeha?
- Ma nema, građani to vide i osjećaju, a i reforme su potpuno izostale. Čak i ove godine kad je premijer rekao da nemamo izbore, zbog čega je to ključna godina za reforme. Sada je popustio sindikatima i odustao od svoje mirovinske reforme. Ako je neku reformu i imao, od nje je odustao, a drugih nema. Nismo unaprijedili društvo u odnosu na vrijeme i okolnosti koje je premijer zatekao.
- Kada je već riječ o brojevima, mi smo na samom dnu u EU, Rumunjska nas pretekla, vodimomrt vu trku s Bugarskom?
- To je pravi pokazatelj stanja u Hrvatskoj, pa sve brojeve koje premijer iznosi treba staviti u taj kontekst. Tu se dobiva prava slika stanja i postaje jasno zašto građani odlaze iz zemlje. Žalosno je da smo pali na samo dno u EU.
- Slijede nam uskoro i parlamentarni izbori, pa koji je koalicijski potencijal SDP-a. Hoće li IDS s njim, na koga SDP uopće može računati?
- Mislim da će SDP-u koalicijski potencijal sve više rasti, a tome će dosta doprinijeti i predsjednička kampanja. Već je u prvom krugu Milanović dobio potporu mnogih lijevih stranaka, a u drugom će dobiti još masovniju. Vjerujem da će ta potpora biti osnova nekog zajedničkog nastupa lijevog centra na parlamentarnim izborima, a onda i dobra osnova za sastav Vlade.
- A tko će, po vama, pobijediti na predsjedničkim izborima?
- Zoran Milanović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
