više ne skrivaju
Jesu li djeca sve agresivnija? Svako treće dijete sudjelovalo je u vršnjačkom nasilju, kao žrtva ili počinitelj
Ilustracija
Što djecu potiče na nasilno ponašanje? Kako prepoznati zlostavljano dijete bez fizičkih znakova? Pitanja su to koja se otvaraju nakon učestalih slučajeva nasilja u školama, među kojima i najnoviji u Medulinu.
O tome je sa socijalnim pedagogom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Darkom Rovišem razgovarala reporterka Dnevnika Nove TV Katarina Jusić.
Na pitanje jesu li djeca sve agresivnija i koliko brine činjenica da se nasilje događa unutar samih škola, Roviš navodi da je vršnjačkog nasilja uvijek bilo.
- Toga je bilo i u prijašnjim generacijama, no bilo je manje vidljivo, bilo je skriveno, više nego danas. Postavlja se pravo pitanje, zašto je bilo skriveno. Društvene norme su bile takve koje su to podržavale", rekao je Roviš.
- Dečki bi se potukli iza škole, danas se potuku na hodniku, snimaju mobitelom, sve objave na društvenim mrežama. Strah od reakcije škole i društva, roditelja i obitelji kad ih informiraju iz škole o nekom incidentnom ponašanju je puno manji, dodao je.
- Postali smo, pa tako i djeca, bezobzirniji i u toj reakciji na nasilje nego što smo nekad bili. Podaci su alarmantni, gotovo svako treće dijete sudjelovalo je u vršnjačkom nasilju, bilo kao žrtva, bilo kao počinitelj, istaknuo je Roviš.
- Vrlo često iskustva koja i sami imamo kroz isključivanje, ogovaranje u nekim grupama, cyber bullyingu i tako dalje - i sami to radimo i prenosimo prema dalje, rekao je.
Kako prepoznati zlostavljano dijete?
Roviš kaže da se zlostavljano dijete može prepoznati na različite načine.
- Promjena ponašanja, povlačenje u sebe, gubitak interesa, strah od odlaska u školu je najbolji indikator da se u školi događa neko nasilje, rekao je.
- Regresije kod mlađe i starije djece, mokrenje u krevet sugeriraju da se nešto događa s djetetom. Može biti u pitanju nekakvo vršnjačko nasilje i zlostavljanje, ali i nešto drugo. U svakom slučaju, takvi signali su znak da s djetetom treba razgovarati i provjeriti što se s događa, kazao je Roviš.
Svakodnevno radi s djecom i mladima, a kaže da ga najviše zabrinjava to što raste potreba za psihološkim savjetovanjem.
- Zahtjevi za psihološkim savjetovanjem su sve veći, a djeca su prepuštena sebi. Vršnjačko nasilje je refleksija ukupnih društvenih odnosa. Mi smo društvo koje podržava i tolerira nasilne obrasce ponašanja, kazao je Roviš.
- Od vršnjačkog nasilja, nasilja u intimnim vezama, obiteljskog nasilja prema starijim osobama, nasilja na stadionima, političkog nasilja, pravosudnog nasilja...", dodao je.
- Poruka koju djeca odmalena dobivaju je da ćeš u životu bolje uspjeti ako se znaš gurati, lupiti, laktom udariti preko veze, pravila i preko zakona, nego ako se trudiš, učiš i radiš, zaključio je Roviš.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
