Članovi HAZU birat će u idućoj 2020. godina nove članove, među kojima i 17 redovitih članova, a ti izbori bit će, kako je to u srijedu istaknuo predsjednik akademik Velimir Neidhardt, pokušaj 'vibracije' HAZU s realnom situacijom u društvu, a jedna od novina je i da je 70 godina dobna granica za izbor redovitih članova.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u srijedu je ponovno otvorila svoja vrata javnosti kako bi zainteresiranima približila svoje djelovanje bogatim programom koji obuhvaća znanost i umjetnost - područja u kojima je ona krovna ustanova hrvatskoga naroda.

U sklopu toga programa u palači HAZU održana je i konferencija za novinare na kojoj su predsjednik akademik Neidhardt i dvojica potpredsjednika akademici Davor Miličić i Frano Parać govorili o planovima Akademije za iduću godinu, te o novostima koje će biti primijenjene u izbornom postupku 2020.

Akademik Neidhardt objasnio je kako je riječ o novinama koje će biti primijenjene samo u izborima 2020. i koje su usuglašene na Predsjedništvu HAZU, a ako rezultati primjene budu pozitivni onda će, rekao je, biti predložene izmjene izbornoga pravilnika i statuta što onda treba potvrditi Hrvatski sabor.

Dobne granice - 70 godina za redovitoga člana i 48 za člana suradnika HAZU

Jedna od novina koje će biti primijenjene u idućim izborima je i postavljanje dobnih granica za izbor, pa tako novoizabrani redoviti članovi neće moći biti stariji od 70 godina, a članovi suradnici od 48 godina.

"To je pokušaj 'vibracije' HAZU s realnom situacijom u samoj Akademiji gdje je prosječna dob akademika 75 godina, te u našem društvu i u Europi gdje je već više zemalja osnovalo akademije za mlade", rekao je predsjednik Neidhardt.

Osvrnuo se i na demografsku problematiku u Hrvatskoj podsjetivši kako je po popisu stanovnika iz 1991. Hrvatska imala četiri i pol milijuna stanovnika, a danas, nažalost, možda i manje od četiri milijuna stanovnika. Zato će, istaknuo je Neidhardt, HAZU smanjiti broj redovitih članova tako da će, umjesto mogućih 160 redovitih članova, granica biti 150 što je, smatra, dobra rezerva i vrlo važna da se dobro strukturira razvoj Akademije. Isto tako, najavio je, ni jedan od devet razreda HAZU neće popuniti maksimalni broj mogućih članova i ostavit će rezervu od barem jednog mjesta.

Osim 17 novih redovitih članova, članovi HAZU birat će 21. svibnja iduće godine na skupštini i devet novih dopisnih članova i 15 novih članova suradnika. Kada je pak riječ o članovima suradnicima novina je i da će se moći samo jednom reizabrati, odnosno da će nakon prvoga petogodišnjeg izbora, moći još samo jednom biti izabrani za člana suradnika, te da nakon proteklih deset godina neće automatski do kraja života ostati članovi suradnici.

Jer, objasnio je akademik Neidhardt, članovi suradnici ona su skupina iz koje bi se u velikoj mjeri, na temelju njihovih znanstvenih i umjetničkih postignuća tijekom njihova statusa članova suradnika, trebali i predlagati kandidati za redovite članove HAZU. Ali, ako takvih rezultata nema, više nema smisla ni njihov suradnički status, smatra predsjednik HAZU.

Preporučena promjena u nominacijskom postupku - zajedničke nominacije nekoliko srodnih razreda

Akademik Neidhardt spomenuo je i preporučenu promjenu u nominacijskom postupku u skladu s kojom bi nekoliko srodnih razreda na zajedničkim sjednicama predlagali nove kandidate za članove, a time bi se, rekao je, proširila i rasprava o kandidatima. To je preporuka bez uvjetovanja, dodao je Neidhardt i najavio da će već 3. prosinca tim povodom zajedničku sjednicu održati tri umjetnička razreda - razredi za likovne umjetnosti, književnost, te za glazbenu umjetnost i muzikologiju.

Podsjetio je kako, osim razreda HAZU, kandidate za članove Akademije, mogu nominirati i članovi senata i fakultetskih vijeća iz cijele Hrvatske. 

Osim izbornih novina koje je predsjednik Neidhardt nazvao "gotovo eksperimentom u pet točaka", na konferenciji je bio riječ i o događanjima koje je potaknula Akademija a koji održat će se na proljeće iduće godine tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Europskom unijom.

Jedan od tih događaja bit će i znanstveni skup o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini (BiH) u povodu 25. obljetnice Daytonskoga sporazuma. Potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić istaknuo je kako je Akademija potaknula održavanja toga znanstvenog skupa zbog teškoga i depresivnoga položaja Hrvata u BiH o kojemu treba progovoriti.  Na skupu će, kako se očekuje, uz znanstvenike i stručnjake, sudjelovati i mjerodavni predstavnici političkoga života susjedne BiH, a rezultat skupa trebao bi biti i donošenje Deklaracije o položaju Hrvata u BiH.

Potpredsjednik HAZU akademik Frano Parać osvrnuo se pak na organizaciju foruma o situaciji na istočnoj obali Jadranskoga mora na kojemu će sudjelovati predstavnici svih zemalja na istočnoj obali Jadranskoga mora - Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije kako bi zajednički razmotrili ogromne izazove u zaštiti toga područja i predložili cjelovita zajednička rješenja.

Predsjednik HAZU spomenuo je i aktivnosti Akademije vezane uz umjetnu inteligenciju i izvijestio kako je, na tome tragu, već ovoga listopada na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu osnovan Centar za umjetnu inteligenciju.

Povezane vijesti

• Miletić: Jak IDS u Saboru za glas Istre u Zagrebu
• Kovač: Želimo jak HDZ za jaku Hrvatsku
• Sabor potvrdio promjene u zastupničkim redovima