RAZGOVOR S BIVŠIM MINISTROM
IVAN HERAK, SAVJETNIK MINISTRA CAPPELLIJA: Bez turizma Hrvatska bi bila razvijena kao Srbija, a moj Poreč bio bi Virovitica s palmama
Kontroverzni stavovi posebnog savjetnika predsjednika Republike Velibora Mačkića o turizmu ne prestaju izazivati reakcije. Njegova teza o turizmu kao "apsolutnom prokletstvu resursa" uglavnom je zgrozila domaći turistički sektor, a kritikama izrečenog pridružuje se i savjetnik ministra turizma Ivan Herak. On smatra da se radi o neargumentiranim stavovima koje Mačkića diskreditiraju kao znanstvenika i profesora, ali diskreditiraju i njegov odabir za posebnog savjetnika za gospodarstvo predsjednika Milanovića.
"Igrom slučaja, prateći radove Katarine Ott, bivše ravnateljice Instituta za javne financije, naletio sam i na nekoliko Mačkićevih znanstvenih radova, koje karakterizira jedan vrlo hrabar, rekao bih i osebujan, kritički i polemički diskurs u odnosu na najvažnije gospodarske politike Hrvatske. To ga je pretpostavljam i kvalificiralo za mjesto Milanovićeva savjetnika za gospodarstvo. Međutim, držim da je ovim izjavama kompromitirao svoj znanstveno-nastavni status, tim više što je kao znanstvenik bio u obavezi za svoje tvrdnje o turizmu iznijeti i neke znanstvene dokaze. Po meni, kompromitirao je i funkciju savjetnika predsjednika, obzirom da i dalje iszistira na svom stavu, te se, uporno ga braneći, dodatno zapetljava. U kontekstu ove priče jako bi me zanimalo što o Mačkićevom istupu misli Zoran Milanović koji je bio na čelu Vlade i saborske većine koja je 2013. donijela Strategiju razvoja hrvatskog turizma, dokument čiji je sadržaj u potpunoj oprečnosti s Mačkićevim stavovima, a kojim su pred sektor postavljeni visoki razvojni ciljevi, poput onog da ćemo do 2020. godine od turizma zarađivati između 14 i 16 milijardi eura", kaže Herak.
Bivši ministar turizma dodaje kako bi bez turizma Hrvatska vjerojatno bila na stupnju ekonomskog razvoja primjerice Srbije, a njegov Poreč nalikovao Virovitici s palmama.
Atomske centrale
"U najbitnijem doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu ogleda se u činjenici da turizam generira 11,4 posto društvenog bruto proizvoda Hrvatske. Turizam čini i 40 posto hrvatskog izvoza i zapošljava 7,5 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. U prilog značaju turizma za hrvatsko gospodarstvo govore i podaci izvedeni iz satelitskog računa turizma, poput vrijednosti unutrašnje turističke potrošnje, dolaznih turističkim izdataka, bruto dodanoj vrijednosti turističkih djelatnosti i izravnoj dodanoj vrijednosti turizma. O 800 tisuća postelja u obiteljskom smještaju, od kojeg značajni dio možemo karakterizirati kao socijalnu kategoriju, da i ne govorim", kaže Herak.
On odbacuje tezu Milanovićeva savjetnika da turizam sputava razvoj drugih sektora hrvatskog gospodarstva, te tvrdi upravo suprotno. Niz hrvatskih tvrtki, kaže, izvozi svoju robu ili usluge kroz turizam.
"Tu na prvom mjestu mislim na građevinske tvrtke, tvrtke koje proizvode opremu i inventar za ugostiteljstvo i turizam, tvrtke koje se bave proizvodnjom i trgovinom hrane i pića, proizvodnjom i preradom nafte i derivata. Ne treba zaboraviti ni da se 95 posto prihoda od turizma ostvaruje na obalnim destinacijama, pa stoga sagledavajući i tu činjenicu ne vidim na koji to način turizam sputava razvoj ostalih dijelova Hrvatske. Osim naravno ako Mačkić ne smatra da bi u Istri umjesto turizma trebali graditi rafinerije za naftu ili atomske centrale", kaže savjetnik ministra Cappellija.
Slušajući Velibora Mačkića, kaže Herak, može se zaključiti da je država svo vrijeme upravljala hrvatskim turizmom, te ga čak i razvijala nauštrb drugih sektora gospodarstva.
Auto pilot
"Već sam u niz navrata isticao da je hrvatski turizam na automatskom pilotu, odnosno da država ne upravlja razvojem turizma u mjeri i na način na koji to taj sektor svojim rezultatima i potencijalom zaslužuje. Metaforu maćehinskog odnosa države do turizma, počevši od 1991. pa do danas, predstavlja insistiranje na visokoj stopi PDV-a na ugostiteljske i turističke usluge, koja je najviša u konkurentskom okruženju. Isto vrijedi i za monetarnu politiku, putem koje se, radi precijenjene kune u periodu glavne turističke sezone, kada turizam realizira glavninu svog deviznog prihoda, već 25 godina vrši tiha preraspodjela dohotka iz turističkog sektora u uvozno orijentirane grane gospodarstva. Nadam se da su novi paket zakona o turističkim zajednicama, kojima se upravljanje turizmom seli u destinaciju, kao i nedavno smanjenje PDV-a na usluge hrane i pića, iskorak u boljem smjeru i najava boljeg tretmana turizma od strane politike", kaže Ivan Herak.
Podsjeća da je ekonomska politika u vrijeme bivše države imala dva temeljna makroekonomska cilja, punu zaposlenost i realizaciju što većeg deviznog priliva, te da je u tom ambijentu turizam bio podržan kroz niz mjera makroekonomske politike. Poput primjerice deviznih stimulacija koje je država priznavala turizmu. Razvoju turizma doprinosile su i tečajne razlike, tzv. "šticung" deviza, kad su turističke tvrtke na domaćem tržištu prodavale devize po tečaju koji je bio i do tri puta veći od službenoga, a treba spomenuti i jeftine kredite za pripremu turističke sezone i izvoz turističkih usluga, kao i kredite za trajna obrtna sredstva, te brojne druge mjere.
"Sektor turizma nakon stvaranja hrvatske države djeluje u bitno drugačijim i nemjerljivo težim okolnostima jer su izostali svi prethodno navedeni benefiti. Nakon toga uslijedile su pretvorba i privatizacija, kojom je u prvom naletu uspostavljeno pretežito državno vlasništvo nad turističkim tvrtkama, koje je u svakom smislu predstavljalo civilizacijsku regresiju u odnosu čak i na zatečeno društveno vlasništvo. Potom je uslijedila ratna agresija na Hrvatsku, koja je gotovo dokrajčila hrvatski turizam. Na kraju na sve to nadovezale su se nestimulativna fiskalna i monetarna politika. Tako da doista ne vidim u kojem dijelu ove priče Mačkić vidi da država poticanjem razvoja turizma sputava razvoj drugih djelatnosti", poručuje Herak.
Osvrnuo se i na Mačkićevu tezu da ljudi u turistički razvijenim područjima nisu motivirani školovati se, što po njemu, ne samo da je netočno, već i uvredljivo za ljude koji žive u turističkoj Hrvatskoj, koje se na taj način, smatra, neizravno etiketira kao nedovoljno obrazovani segment društva.
"Da je Milanovićev savjetnik i po tom pitanju u krivu sugerira primjerice podatak o stupnju obrazovanosti stanovništva Hrvatske, prema kojem se Istarska županija, lider u sektoru turizma, promatrano po stupnju obrazovanja, nalazi u samom vrhu. Istovremeno, on očito ne shvaća ili ne zna da je turizam grana djelatnosti koja zbog stalnih promjena traži permanentnu naobrazbu kadrova, koja između ostalog uključuje i poznavanje više stranih jezika i izvrsno poznavanje svih bitnih segmenata organizacijskog ponašanja. U tom pravcu etablirane turističke tvrtke, poput primjerice Valamar Riviere, čak otvaraju svoje Akademije u kojima kontinuirano obrazuju svoje djelatnike. Bilo bi bolje da se gospodin Mačkić, umjesto dokazivanja štetnog utjecaja turizma na hrvatsko gospodarstvo, sa svoje pozicije savjetnika predsjednika angažira i zauzme oko bitnih, životnih tema, poput odnosa između kapitala i rada u sektoru turizma. Naime, zaposleni u turizmu imaju 15 posto niže plaće u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj, i taj je odnos dugoročno neodrživ, te u konačnici dovodi pod znak pitanja i jedan od elementarnih ciljeva bavljenja turističkom djelatnošću, a to je zapošljavanje domicilnog stanovništva", zaključio je Ivan Herak.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
