Hrvatska se u svim strategijama razvoja turizma deklarirala da želi razvijati golf turizam. Međutim, u 20 godina izgrađena su samo dva igrališta, koja su pred zatvaranjem zbog nerazumno visokih davanja. Strategijom razvoja turizma 2013./2020. bila je predviđena izgradnja 30 golf naselja/resorta i samih igrališta, a u tih osam godina nije izgrađeno niti jedno. Sada je u pripremi oko 15 projekata, koji su zastali zbog institucionalnih prepreka. Investitori negoduju i najavljuju odustajanje od investiranja.

Institucionalne prepreke su: apsurdan način/model prostornog planiranja, nerealno visoka davanja (komunalna naknada, komunalni doprinos i vodna naknada), naknada za korištenje državnog zemljišta, neusklađenost zakona, itd. Prva i najveća prepreka je način prostornog planiranja.

Silni hektari

Jedino se u Hrvatskoj zelene površine zone golfa planiraju na građevinskom zemljištu, jer Ministarstvo nadležno za prostorno uređenje smatra da su igrališta u parku "složene građevine" (a ne "jednostavne građevine"), pa se očekuje da se na hektare i hektare (600.000 - 1.200.000 kvadrata i više) plaća komunalni doprinos, komunalna naknada i vodna naknada (kao za zgrade: hotel, vile, golf kuću...).

U naprednim zemljama zelene površine golfa se planiraju na negrađevinskom zemljištu jer se smatraju "jednostavnim građevinama" (a ne "složenim građevinama"), pa zato nitko ne očekuje da se na hektare i hektare plaća komunalni doprinos, komunalna naknada i vodna naknada.

Općine i gradovi samo za golf očekuju plaćanje komunalnih davanja, a za igrališta ostalih sportova ne, zato golf u Hrvatskoj nema jednake uvjete razvoja kao drugi sportovi. Zaboravljaju da je Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisano da se za "sportska igrališta" ne plaća komunalni doprinos, pa time ni komunalna naknada, što znači da se ni za zelene površine golf igrališta ne plaćaju. To i nadležno Ministarstvo prešućuje.

Posebna institucionalna prepreka je neusklađenost Zakona o prostornom uređenju sa Zakonom o šumama, zbog čega se zemljišta šuma u državnom vlasništvu ne mogu ustupati investitorima za izgradnju golf naselja na način (kako je propisano Zakonom o šumama) da se u zoni golfa građevinsko zemljište za izgradnju složenih građevina prodaje, a negrađevinsko zemljište za uređenje "zelenih površina" proglašava šumom posebne namjene i daje se pravo gradnje jednostavnih građevina.

O ovim činjenicama nadležna ministarstva izbjegavaju javno govoriti - vlada "zavjet šutnje"! Institucionalne prepreke investitorima oni ne uklanjaju godinama, nego ih prebacuju iz jednog mandata u drugi da ih netko drugi riješi po načelu: "Brigo moja prijeđi na drugoga". Ako tako nastave, još će mnoge generacije državnih službenika govoriti da na tome predano rade.

Lako je zaključiti da je ishodište navedenih i drugih prepreka razvoju golfa i golf turizma apsurdan/nerazuman stav ministarstva nadležnog za prostorno planiranje da su hektari i hektari zelenih površina zone golfa složene građevine (kao zgrade: hotel, vile, golf kuća...), a ne jednostavne. Drugim riječima, ono smatra da po pitanju složenosti gradnje nema razlike između igrališta u parku i zgrada!? Na ovaj se način 20 godina uporno opstruira izgradnja golf igrališta.

Sve dok Ministarstvo ne promijeni ovaj nelogičan/apsurdan stav i ne prihvati uspješna iskustva/praksu naprednih zemalja, golf i golf turizam se neće razvijati.

Slao prijedloge

Nemogućnost izgradnje golf naselja/resorta zbog apsurdnog modela prostornog planiranja nije jedini problem prostornog razvoja turizma. Ne mogu se graditi ni turistička naselja s više građevinskih cjelina između kojih je negrađevinsko zemljište za rekreaciju u prirodi tzv. "park naselja/resorti" s najvećim urbanističkim standardima. Ova naselja umjesto golf igrališta imaju druge alternativne sportske sadržaje.

Dakle, golf resorti i park resorti se grade u drugim zemljama, a u Hrvatskoj ne. Ne prate se trendovi u razvoju turizma i urbanizma. Zastarjeli Zakon je "sveto pismo" koje se samo citira i citira, a ne propituje.

Poznato je da Ministarstvo izbjegava brojne inicijative investitora i konzultanata "izvana" da se problemi prostornog razvoja turizma riješe. Pred dvije godine sam ministarstvu predložio novi način planiranja zone golf naselja/resorta u dvije faze. U prvoj fazi bi se županijskim prostornim planom planirala mješovita zona s građevinskim i negrađevinskim zemljištem za rekreaciju. Građevinsko zemljište bi bio namijenjeno izgradnji zgrada i drugih složenih građevina (hotela, vila, golf kuće, itd.), a negrađevinsko zemljište bi bilo namijenjeno uređenju "zelenih površina" (samog igrališta, parka za gledatelje i neuređenih/prirodnih površina). U drugoj fazi bi se planom nižeg reda razdvojilo građevinsko i negrađevinsko zemljište, na način da se građevinsko zemljište planira u više građevinskih cjelina između kojih je negrađevinska cjelina. Tako se planira u zemljama u kojima se grade golf igrališta i golf naselja.

Kada bi to bio novi način/model prostornog planiranja (golf naselja, kamp parkova, sportsko-rekreacijskih parkova i park naselja), onda bi Zakon o prostornom uređenju bio usklađen sa Zakonom o šumama i zemljišta šuma u državnom vlasništvu bi se mogla ustupati investitorima sukladno Zakonu o šumama, kao što je prije navedeno.

Ministarstvu sam poslao 20-tak dopisa na ovu temu i još čekam odgovore i to mjesec, dva, tri, šest, čak godinu i dvije!? Predlagao sam, također, da se održi okrugli stol na temu "Otklanjanje prepreka investitorima" na kojemu bi sudjelovali stručnjaci iz urbanizma i turizma. Nažalost, ni na taj prijedlog nema odgovora.  

Samo nautika

Dakle, ministarstva ne odgovaraju na inicijative, a sami ne poduzimaju ništa da bi otklonili prepreke investitorima. Od tog nečinjenja, odnosno propuštenih razvojnih mogućnosti, najviše štete ima Istra, koja bi po uvjetima za razvoj golfa mogla biti lokomotiva koja bi povukla ostale regije/županije. Mogla bi se tako i brendirati   - "Istra - vodeća golf regija Hrvatske".

Očito je da u Ministarstvu ne postoji volja da se problem riješi, bez obzira što Vlada Republike Hrvatske očekuje da se sva ministarstva zauzmu za stvaranje pozitivne investicijske klime u svrhu privlačenja investitora, i to se naglašava u raznim prigodama.

Sve je to neshvatljivo i jako žalosno. Ovako ne možemo razvijati kvalitetan turizam. Štoviše, udio hotelskog kapaciteta u ukupnom smještajnom kapacitetu se stalno smanjuje. Uskoro će pasti ispod 10 posto.

Zaostajemo i za onima koji su bili daleko iza nas. Čemu silne deklaracije o potrebi razvoja golfa i kvalitetnog turizma u strategijama i nebrojnim razvojnim dokumentima? Od deklaracija se ne živi!

Da nema, od Boga danog, nautičkog turizma, bili bismo konkurentni samo u apartmanima, koji se nekontrolirano masovno grade, grade i grade, dovodeći u pitanje održivi razvoj, ne samo bez ikakvih institucionalnih prepreka, nego se još njihova izgradnja na razne načine potiče. E, kada je, pak, riječ o kvalitetnim golf resortima i park resortima - novim turističkim proizvodima koje još nemamo, onda smo bez konkurencije svjetski lideri u postavljanju institucionalnih prepreka.

Sve navedeno upućuje na zaključak da Hrvatska ne upravlja učinkovito prostornim razvojem turizma, odnosno ne gospodari primjereno njegovim razvojnim potencijalom. Izgleda da su u pravu oni koji govore da nam se turizam događa sam od sebe, pa očekujemo da nam se tako dogodi i golf turizam.

Povezane vijesti

• LORIS PERŠURIĆ: Hrvatska je vrlo pogodna za razvoj golf turizma zbog blizine emitivnih tržišta te mogućnosti cjelogodišnjeg igranja u priobalju i to moramo iskoristiti
• STANCIJA GRANDE KOD VRSARA: Planira se jedno od najboljih 100 golf igrališta u svijetu, top hotel i sav mogući luksuz. SAZNAJEMO DETALJE
• Stručnjak otkriva što će sasvim sigurno dotući naš turizam i koju smo to najvažniju stvar potpuno zaboravili: "TO RADIMO KRIVO VEĆ 20 GODINA"