UZ DAN DRŽAVNOSTI
HRVATSKA JE ZEMLJA PARADOKSA. Jedan od njih je i težnja premijera Plenkovića da se Dan državnosti s 25. lipnja vrati na 30. svibnja
Dana 30. svibnja 1990. Hrvatska nije bila samostalna država - tog dana čak nije zatražila neovisnost (kojeg su građani zatražili referendumom 19. svibnja 1991. godine) i taj datum nema mnogo veze s krvavo plaćenom državnom neovisnošću i državnošću. Obrazloženje da je građanima datum 30. svibnja osobito prirastao srcu teško da stoji - današnji dvadesetogodišnjaci i(li) tridesetogodišnjaci, pa i stariji građani, ne mogu imati sentinmente prema onom čega se teško mogu sjećati
Koja to Hrvatska danas, 25. lipnja, slavi Dan državnosti? Je li riječ o onoj državi koja je svoju tisućljetnu državnost napokon u potpunosti ostvarila 1991. godine, na isteku famozne Zvonimirove kletve i u trenucima raspada federacije u kojoj je bila zamašnjak civilizacijskog i gospodarskog razvoja, ili se pak radi o slučajnoj državi koju su povijesne silnice stvorile u obliku kifle, čiji je iznimni oblik išao na živce prvom hrvatskom državnom poglavaru Franji Tuđmanu, još jednom ocu domovine čiji su nasljednici proćerdali dobiveno nasljedstvo?
Odgovor na to pitanje svatko može dati sam za sebe i ovisno o tome gdje drži ruku kad svira "Lijepa naša domovino". Građanima kojima je dovoljno da država kao njihov servis organizira redovito vješanje šahovnica po banderama, sasvim je dobro u toj i takvoj Hrvatskoj, dok oni koji očekuju više - privredni razvoj, održiv turizam, pristojne plaće za normalan život - vjerojatno će razmisliti o preseljenju u Irsku, Austriju ili Njemačku ako su dovoljno mladi za takvu životnu promjenu.
Hrvatska nije slučaj - jer za nju ipak nisu slučajno poginule desetine tisuće njezinih građana u postjugoslavenskim ratovima na hrvatskim i bosanskohercegovačkim bojišnicama - ali je osvjedočena zemlja paradoksa. Jedan od njih je i novoizražena težnja premijera Andreja Plenkovića da se Dan državnosti s 25. lipnja, dakle s datuma na koji se obilježava od 2001. godine, vrati na 30. svibnja, na dan kad se 1990. sastao prvi višestranački saziv Hrvatskog sabora u tadašnjoj Socijalističkoj republici Hrvatskoj, koja je još uvijek bila savezna republika Socijalističke federativne republike Jugoslavije.
Sabor u Austro-Ugarskoj
Dana 30. svibnja 1990. Hrvatska nije bila samostalna država - tog dana čak nije zatražila neovisnost (kojeg su građani zatražili referendumom 19. svibnja 1991. godine) i taj datum nema mnogo veze s krvavo plaćenom državnom neovisnošću i državnošću. Obrazloženje da je građanima datum 30. svibnja osobito prirastao srcu teško da stoji - današnji dvadesetogodišnjaci i(li) tridesetogodišnjaci, pa i stariji građani, ne mogu imati sentinemente prema onom čega se teško mogu sjećati.
Promjena datuma od doista povijesnog 25. lipnja (1991.), kad je Hrvatska, s odgodom od tri mjeseca, proglasila svoju državu na krilima referenduma gdje se za to odlučilo preko 90 posto građana, revizija je činjenica. Dana 30. svibnja 1990. svjedočili smo najvećoj izbornoj pobjedi HDZ-a, ali to ne znači da je tada stvorena hrvatska državnost. Hrvatski sabor zasjedao je i u Austro-Ugarskoj monarhiji, i za Jugoslavije - ali državnost je potvrđena referendum o nezavisnosti i razdruživanju od SFRJ i kasnijom ratnom pobjedom.
Nevjerojatna je lakoća kojom aktualna vlast pokušava mijenjati povijesne datume. Dan državnosti 25. lipnja jasan je kamen temeljac Republike Hrvatske, baš kao što je to i 8. listopad kad je, istekom moratorija od tri mjeseca, ta državnost i odlukom parlamenta provedena u zbilju. Provincijski kompleks hrvatskih političara da s njima i njihovom strankom započinje povijest - a koja se očitava iz Plenkovićeve zamisli da je državnost nastala pobjedom njegove stranke na izborima u travnju 1990. i ustoličenjem HDZ-ovske vlasti 30. svibnja - još je paradoksalniji u trenutku kada on osobno dobiva na mogućnosti da zasjedne na funkciju u Bruxellesu. Zajedno s HDZ-ovom predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović - koja je novu predsjedničku kandidaturu odgodila dok ne vidi ima li u Europskoj uniji mjesta za nju - Andrej Plenković nameće javnosti novu kost za glodanje - raspravu o datumu Dana državnosti, za koji se dobro zna s kojim je povijesnim okolnostima povezan.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
