Milivoj MIJOŠEK
Uspomena na dan kad je Republika Hrvatska proglasila svoju državnu neovisnost - 8. listopada 1991. godine - danas se obilježava u zanimljivim i pomalo bizarnim društvenim i političkim prilikama. Prije nego što je građanima poslao prigodnu čestititku za, objektivno gledajući, najveći državni praznik, predsjednik Vlade Andrej Plenković objasnio je pred kamerama nacionalnih televizija da će Zakon o blagdanima, spomen danima i neradnim danima biti promijenjen, pa bi Dan neovisnosti mogao biti ukinut ili možda u značenju zamijenjen Danom državnosti, koji bi se obilježavao na dan formiranja prvog višestranačkog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine.
Važnije od toga ipak je pitanje koliko je Hrvatska doista neovisna zemlja te jesu li stanovnici svih njezinih županija, regija i gradova doista neovisni i slobodni? Konkretno, koliko je Hrvatska neovisnost ovisna o odlukama Bruxellesa, koliko je Istarska županija ovisna o centraliziranoj državnoj upravi - baš kao i sve druge hrvatske regije - te jesi li građani neovisni u borbi za svoj komad kruha, ili ih ovisnima čine upravo stranačke i političke garniture koje su bez obzira na ustavnu jednakost svih nas uvele čvrsta nepisana pravila o "društveno-političkoj podobnosti" za radna mjesta u državnoj upravi te lokalnoj i područnoj samoupravi?
Obrana u Afganistanu
Ima tu još mnogo da se pita. Je li hrvatska država (ne)ovisna o svjetonazorskim podjelama što ih potiču sve važnije političke stranke, utjecaju crkvene hijerarhije i sugestijama što na Pantovčak dolaze iz Washingtona i u Banske dvore iz Bruxellesa? Gdje je neovisnost države čiji vojnici, kako kaže trenutačni ministar obrane, ginu kako bi Hrvatsku branili u - Afganistanu?
Gdje je neovisnost države koja je danas iznova "predziđe Kršćanstva", da ne kažemo "bijele Europe" koju promiču i supremacisti u državnoj službi te zbog takvog "neovisnog" zadatka ne može ući u pravu Europu bez granica, koja se zove po luksemburškom selu Schengenu.
Zagreb i Istra
Dan neovisnosti prilika je da se progovori o raznim oblicima političke ovisnosti. Ovisnost regija ili županija svakako je jedna od onih koje proizvode terminalne efekte - što se dobro vidi kad se radi o Istri i odnosu Zagreba prema njezinim mogućnostima i potrebama. Može se i izračunati kolika je ovisnost Istre o matici zemlji. Stara računica pokazuje koliko se iz Istre odvaja u državni proračun - oko milijardu kuna na godinu - dok novije računice predstavljaju dokaz koliko se u Istru vraća. Od pulske bolnice - za koju je u zaduženje otišla i Županija - do svih drugih davanja iz centralne blagajne u Istru. U posljednje vrijeme i članovi vladajuće koalicije govore da bi odnos Zagreba i Istre i drugih regija trebao biti na čistim računima.
Dan neovisnosti u Istri kao jednoj od najuspješnjih hrvatskih regija možda će biti veseliji nego u dijelovima Hrvatske koji su opušteni gospodarskom kataklizmom i iseljeni na sve strane svijeta. Ali, pritom ne treba zaboraviti koliko smo ovisni o svemu i svačemu na Dan neovisnosti kojeg iduće godine možda i neće biti u formi najvećeg državnog blagdana.