(Hina/EPA)
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić predstavio je u petak prigodnu poruku u povodu Dana života.
"Čovjek nije samačko biće nego je po svojoj naravi upućen na odnos i zajedništvo s drugima", rekao je mons. Uzinić dodavši kako čovjek u sebi nosi duboko usađenu i trajnu potrebu za primanjem i davanjem ljubavi.
Zato HBK, naglasio je, u okviru ciklusa obiteljskog pastorala posvećenoga starijim osobama, međugeneracijskoj solidarnosti te poslanju djedova i baka, a u prigodi Dana života 2020. koji se obilježava u nedjelju 2. veljače, želi promišljati o osamljenosti, njezinim uzrocima i posljedicama te o tome kako je prevladavati.
Kao vjernici, istaknuo je mons. Uzanić, pozvani smo znati ozbiljnost problematike osamljenosti bližnjih te ući u njihovu osamljenost i širiti radost evanđelja.
Polazeći od autentične kršćanske vjere i ljubavi, molimo za osamljene i pružimo im konkretnu ljudsku blizinu prožetu suosjećanjem i solidarnošću, naglasio je.
Tako ćemo, smatra, i drugima postati poticaj da se, uvažavajući dostojanstvo svakoga čovjeka, zauzmu oko prevladavanja osamljenosti kako bismo zajedno činili ovaj svijet čovječnijim.
"U tome nam neće toliko pomoći znanje koliko prava ljubav, jer 'ako ljubimo jedni druge, Bog ostaje u nama, i ljubav je njegova u nama savršena', napomenuo je.
Ocijenio je kako nije dovoljno samo utvrditi postojanje problema osamljenosti, nego i zajednički nastojati pronaći način za njegovo prevladavanje.
Smatra da je prvi korak u prevladavanju toga rastućeg društvenog problema prosvjećivanje. Treba se preispitati znamo li uopće tko se od naših bližnjih osjeća osamljeno, napomenuo je dodavši kako stručnjaci kao moguća rješenja za prevladavanje osamljenosti predlažu velikodušnost i pomaganje drugima te zajedničko sudjelovanje u glazbi, pjesmi i plesu.
Naglasio je kako se iz zarobljeništva osamljenosti moguće maknuti tako da se posvetimo različitim aktivnostima i hobijima.
Osobito se, istaknuo je, preporučuje redoviti boravak u prirodi u kojoj i samoća dobiva drugu dimenziju. "Kontakt s prirodom dokazano je blagotvoran", rekao je dodavši kako povezanost s prirodom pomaže da se lakše uživimo u potrebe drugih te tako budemo suosjećajni i solidarni.
Ocijenio je kako se sve navedeno može staviti pod zajednički nazivnik ljudske blizine što je dostupno svakom čovjeku, bez obzira je li vjernik ili nije, a ponajprije se ostvaruje unutar obitelji i kruga prijatelja.
"Vjera i duhovnost su, međutim, dokazano važni čimbenici koji štite od usamljenosti", rekao je podsjetivši kako je Krist svojim učenicima obećao da nas neće ostaviti kao siročad.
Kao uzroke osamljenosti označio je rast egoizma i sebičnosti, koji su praćeni padom suosjećanja i solidarnosti čemu, kako je rekao, u novije vrijeme, osobito doprinose mediji i društvene mreže.
Napomenuo je i kako su podaci iz "Europskog istraživanja vrednota" utvrdili postojanje krize solidarnosti i u hrvatskom društvu te dodao kako je ipak ohrabrujuće to što su rezultati posljednjeg vala istraživanja pokazali da je u Hrvatskoj došlo do porasta zabrinutosti za životne uvjete starijih te bolesnih i nemoćnih ljudi.
Smatra i kako je samoća posljedica odsutnosti Boga u životu osoba i nepostojanosti odnosa. Naime, podsjetio je, osamljenost je bolna, zarazna i ubojita bolest. "Bolna, jer se u istom području čovjekova mozga obrađuje tjelesna bol, kao i duševna bol zbog osamljenosti i izoliranosti", rekao je dodavši kako je ona i zarazna, jer se poput epidemije širi ne samo među starijim osobama, već i među mladima.
Ubojita je, smatra, jer osamljene osobe češće od ostalih obolijevaju od raka, srčanog i moždanog udara, depresije i demencije.
Osamljenost djeluje na zdravlje i tijela i duše te je jedan od najčešćih uzroka smrti na Zapadu, napomenuo je biskup Mate Uzinić dodavši kako je Katolička Crkva prepoznala taj problem i u više je navrata na njega upozoravala.